Nizozemska

Nizozemska, država u Z Europi, na Sjevernom moru; 41 526 km², 16 446 000 st. (382 st./km²). Gl. i najveći grad Amsterdam; sjedište vlade i kralj. rezidencija Hag (’s-Gravenhage, Den Haag); veći gradovi: Rotterdam, Utrecht, Eindhoven. Obuhvaća dio Sjevernonjemačke nizine s ušćima Rajne, Maasa i Schelde. Obala niska i pješčana; pred njom pojas dina koji se nastavlja na Frizijskim otocima. Znatan dio N. (o. 25%) niži je od morske razine. 150–200 m visoki ravnjak na JI prelazi u ogranke Ardena. Isušivanjem zaljev Zuiderzee znatno smanjen (jezero IJsselmeer), a močvarno područje iza dina pretvoreno u poldere. Klima oceanska; godišnje o. 200 kišnih dana. Gl. rijeke: Rajna, Maas i Schelde. Mnogobrojna jezera glacijalnoga podrijetla. Pješčani krajevi obrasli vrijeskom, dine travom; hrastove i bukove šume. Stanovništvo: Nizozemci i doseljenici iz niz. kolonija. Najveće sveuč. u Amsterdamu, najstarije u Leidenu (osn. 1575). Intenzivno poljodjelstvo (žitarice, povrće, voće, ind. bilje), cvjećarstvo (os. tulipani), stočarstvo (goveda, svinje, perad); ribarstvo (haringa; uzgoj kamenica). Ležišta i eksploatacija nafte, prirodnoga plina, soli. Prehrambena (raznovrsni mliječni proizvodi, pivovare /Heineken/) ind.; metalna ind.; brodogradnja, elektrotehn. (Philips), farmaceutska, kemijska i petrokem. ind., mikroelektronika, biotehnologija; proizvodnja porculana, keramike; brusionice dijamanata. Veliku važnost za unutrašnji promet imaju kanali (Sjevernomorski, Wilhelminin, Julijanin), riječni rukavi i rijeke; duljina vodenih putova 5046 km. Najveća luka Rotterdam (vodeća svjetska); veće luke: Amsterdam, Hoek van Holland, Vlissingen; ribarske luke: Scheweningen, Katwijk. Gl. međunar. zračna luka Schiphol (Amsterdam). Nizozemskoj pripada skupina od 6 otoka u Antilima: Curaçao, Bonaire, Saba, Sint Eustatius i dio otoka Sint Maarten, pod zajedničkim imenom Nizozemski Antili, te Aruba. – Naseljena prije n. e. germanskim Batavcima i Frizima te keltskim Belgima; Rajnska nizina dolazi pod vlast Rima u 1. st. pr. Kr., Franaka (5–8. st.). Verdunskim sporazumom 843. ulazi u sastav Lotaringije. Od 11. st. podijeljena u niz manje ili više samostalnih teritorija – Artois, Brabant, Flandrija, Geldern, Hennegau, Holland, Limburg, Zeeland, Utrecht, Liège – doživljava ekon. uspon (tekst. manufaktura); u 14–15. st. gotovo je cijela zemlja pod vlašću burgundskih vojvoda, od 1477. Habsburga, od 1556. španj. kralja Filipa II. U protestantskim i privredno najrazvijenijim S pokrajinama izbio je ustanak protiv Španjolaca (1568) koji je pod vodstvom Vilima Oranskoga doveo 1581. do odcjepljenja od Španjolske, dok je borba u J pokrajinama trajala do Vestfalskoga mira (1648), kad je priznata neovisnost Nizozemske. U 17. st. N. doživljava silan ekon. uspon, posjeduje najveću trg. flotu svijeta, izgrađuje veliko kolonijalno carstvo s posjedima u I Aziji, I Africi i Americi, postaje središtem znanosti i umjetnosti. 1689. niz. namjesnik stupa na engl. prijestolje, a N. ulazi u personalnu uniju s Engleskom. Oslabljena ratovima s Engleskom (1652–54, 1664–67) i Francuskom (1667–68, 1672–78, 1688–97, 1702–13) te osobito Ratom za španj. baštinu (1701–14). N. je izgubila premoć na moru u korist Engleske, koja je potkraj 18. st. zaposjela niz njezinih kolonija u Istočnoj Indiji. Znatan je utjecaj ideja Francuske revolucije, pa velik broj njezinih pristaša pred progonima od monarhista traži utočište u Francuskoj. 1795. franc. revoluc. armija zaposjeda N. koja je proglašena Batavskom Republikom, a Vilim V. Oranski bježi u Englesku. 1806. Napoleon pretvara Batavsku Republiku u Kraljevstvo Nizozemsku, a 1810. priključuje je franc. carstvu. Odlukom Bečkoga kongresa (1815) N. je ujedinjena s Belgijom u Ujedinjeno Nizozemsko Kraljevstvo, ali je 1830. Belgija proglasila neovisnost. 1848. novim ustavom ograničena je kralj. vlast. Za kraljice Vilhelmine prošireni su niz. kolonijalni posjedi u Indoneziji. N. je neutralna u I. svj. r., a u II. svj. r. Njemačka je pogazila njezinu neutralnost i okupirala je. Niz. pokušaj da nakon rata obnovi svoju kolonijalnu vlast u Indoneziji nije uspio (1949. priznaje joj neovisnost a 1963. ustupa Niz. Novu Gvineju). 1947. s Belgijom i Luxemburgom učvršćuje ekon. suradnju (→ Benelux). 1948. abdicirala je kraljica Vilhelmina u korist kćeri Julijane, koja je 1980. abdicirala u korist kćeri Beatrix. Među osnivačima je NATO-a (1949) i Eur. ekon. zajednice (1957). Polit. stabilnost održavale su koalicijske vlade (od 1980-ih ugl. koalicije demokršćana i liberala), 1982–94. premijer je bio Rudolphus Lubbers. Od 1992. N. je članica Europske unije. Od 2010. premijer je Mark Rutte.