Niger

Niger, država u Z Africi; 1 186 408 km², 14 704 000 st. Gl. grad Niamey. J dio pretežito ravan; na S je brdovito pustinjsko područje (dio Sahare) s planinskim masivom Aïr (Gréboun, 1944 m). Klima polupustinjska i pustinjska. Trajna je rijeka Niger; mnogobrojni povremeni tokovi (vadi). Na krajnjem JI obuhvaća dio jezera Čad. Savana i stepa razvijene su samo na J; galerijske šume duž Nigera. Stanovništvo: Hausa (53%), Djerma-Songhai (21%), Fulbe, Tuarezi, Berberi; najgušće je naseljena dolina Nigera. Službeni jezik francuski. Poljodjelstvo (uz umjetno natapanje) u dolini Nigera, u savanskom području i oko jezera Čad: kukuruz, pšenica, proso, sirak, riža, manioka, kikiriki, duhan, pamuk. Nomadsko stočarstvo (goveda, ovce, koze). Slatkovodno ribarstvo. Rudna ležišta (uranij, željezo, kositar, volfram, bakar, sol). Slabo razvijena ind. Turizam; safari. Duljina plovnih putova 300 km. Gl. zračna luka Niamey. – Područje N. bilo je sastavni dio države Kanem (10–19. st.). Eur. kolonizatorski prodor počinje u 19. st. Od 1904. franc. posjed, od 1922. zasebna kolonija, od 1958. autonomna republika u okviru Franc. zajednice, a 1960. postaje neovisnom republikom. Hamani Diori bio je predsj. 1958–74 (uvodi jednostranački režim); srušen je u drž. udaru kojim vlast preuzima Seyni Kountché (vladao je 1974–87). Pobunjeničke skupine Tuarega djeluju 1990-ih i poč. 2000-ih. Nakon polit. demokratizacije i izbora 1993, slijedila su dva drž. udara (1996. i 1999). Nakon izbora 1999. predsj. postaje Mamadou Tandja (reizabran 2004); uvodi autoritarni režim; 2010. voj. udarom srušen je s vlasti. Nakon izbora 2011. predsj. je Mahamadou Issoufou (premijer 1993–94).