New York

New York, grad u SAD-u (sav. država N. Y.); 8 084 316 st., urbanizirani pojas New York – SI New Jersey – Long Island 21 199 865 st. Najvažnije financ., kult., ind. i lučko trg. središte SAD-a. Leži na utoku rijeke Hudson u Atlantski ocean. Dijeli se na pet gradskih (do 1898. samostalnih) upravnih područja: Manhattan (na istoimenom otoku), Brooklyn i Queens (na Long Islandu), Staten Island (pr. Richmond) i The Bronx. Manhattan je pov. i poslovna jezgra s Wall Streetom na krajnjem J; ističe se neboderskim građevinama banaka i trgovačko-ind. korporacija (Empire State Building najviša zgrada i Chrysler), mnogobrojnim visokoškolskim (sveučilišta: Columbia, New York, Fordham, Rockefeller) i kult. ustanovama (Metropolitan Museum of Art, Museum of Modern Art, Guggenheim Museum, Whitney Museum of American Art, American Museum of Natural History, Lincoln Center s Metropolitan Operom, Carnegie Hall, New York Public Library) i privlačnim turističkim zonama i kompleksima (Greenwich Village, Chinatown, Harlem, Central Park, Fifth Avenue, Times Square, Kip slobode, zgrada Ujedinjenih naroda). Proizvodnja konfekcije, tiskarstvo i prehr. ind.; tvornice zrakoplova, strojeva, televizora, lijekova, rafinerije nafte. Goleme luke (pretežito duž Hudsona) i velike međunar. zračne luke (John F. Kennedy, La Guardia, Newark), ubrajaju se u najprometnije na svijetu. Prvi kolonisti Nizozemci naselili su se na Manhattanu 1626. i osnovali naselje Novi Amsterdam; 1664. osvojili su ga Englezi i dali mu ime New York u čast vojvode od Yorka (poslije Jakova II.). U 18. st. grad se naglo razvija. Građani aktivno sudjeluju u ustanku protiv brit. vlasti (1776), ali su Britanci iste godine ponovno okupirali N. Y., koji stječe slobodu 1783. Do 1790. gl. grad SAD-a. U 19. st. najveća je luka Amerike. Nakon II. svj. r. postaje sjedište UN-a te svj. značajno kult., financ. i ekon. središte. 2001. u terorističkom napadu islamističke skupine (rušenje tornjeva Blizanci na Manhattanu) bilo je o. 2800 poginulih.