Moravska

Moravska, pov.-geogr. regija na I Češke; 21 724 km², 3 651 234 st. Obuhvaća Jihomoravský, Moravskoslezký, Olmucký i Zlinský kraj. M. zauzima porječje Morave, između Češko-moravskoga visočja na Z, Sudeta na S i Karpata na I. Poljodjelstvo (žitarice, šećerna repa, hmelj). Ležišta ugljena. Metalurgija, metalna, tekst. ind. Gl. središte Brno; veći gradovi Ostrava, Olomouc. U antici naseljena keltskim Bojima pa (od 1. st. pr. Kr.) germanskim Kvadima, a od 5. i 6. st. Slavenima. U 7. st. u savezu slav. plemena pod Samom, ali se nakon njegove smrti izdvaja u zasebnu državu. Od 830. do 906. tvori jezgru Velikomoravske države pod knezovima Mojmirom I., Rastislavom, Svatoplukom i Mojmirom II. Kad je za Rastislava Moravskoj zaprijetila opasnost od germanizacije, knez je odlučio stvoriti vlastitu slav. crkvu, pa mu je Bizant poslao Konstantina i Metoda. Od 10. st. pod vlašću Ugarske (907–955), potom Češke, osim za kratkotrajne vlasti Poljske (1003–29) i Njemačkoga Carstva (1182–97). U 15. st. u njoj se razvio husitizam. 1526. zajedno s Češkom došla pod Habsburgovce, 1849. posebna austr. krunska zemlja s vlastitim saborom; 1918. ušla u sastav Čehoslovačke; 1939. u Češkomoravskom protektoratu (dio je prema Münchenskom sporazumu 1938. pripao Njemačkoj); oslobođena 1945; zatim do 1993. u sklopu Čehoslovačke.