Moldavija

Moldavija (rum. Moldova), država u JI Europi; 33 843 km², 3 477 920 st. Gl. grad Kišinjev (rum. Chişinău); veći gradovi Tiraspol, Bǎlţi (pr. Belci), Tighina (pr. Benderi). Obuhvaća JZ dio Istočnoeuropske nizine, između rijeke Prut na Z i porječja Dnjestra na I. U sr. dijelu izdiže se Srednjomoldavska uzvisina (Balaneşti 430 m, najviši vrh M.), a na SI Pridnjestarska uzvisina. Klima umjereno kontinentalna. Rijeke Prut (Z granica) i Dnjestar (dijelom I granica). Stanovništvo: Moldavci (75,8%), Ukrajinci (8,4%), Rusi (5,9%), Gagauzi (4,4%), Rumunji (2,2), Bugari (1,9%) i dr. Službeni jezik moldavski. Ratarstvo (pšenica, kukuruz, ind. i krmno bilje), vinogradarstvo, voćarstvo. Stočarstvo (goveda, svinje). Gl. zračna luka Kišinjev. – Starosjedioci Dačani i Geti romanizirani 1–3. st. U 9. st. u sastavu Bugarske, u 11. st. Kijevske Rusije, potom Galičko-Volinjske Kneževine. Oko 1100. zauzeli su je Kumani, a 1240–1353. nalazila se u sastavu Zlatne Horde. 1359. osnovali su Moldavci pod vojvodom Bogdanom svoju kneževinu, koja je prvotno pod vrhovnom vlašću Ugarske, a u 15. st. postaje neovisna; 1511–1859. priznavala osman. suverenitet. Potkraj 18. i poč. 19. st. dijelovi M. dolaze pod Austriju (Bukovina) i Rusiju (Besarabija). 1859. ostvarena je pod Alexandrom Ioanom Cuzom personalna unija između M. i Vlaške (od 1861. kneževina, a 1881. Rumunjsko Kraljevstvo). Manji dio M. na lijevoj obali Dnjestra (dio Besarabije), kao dio SSSR-a, proglašen je 1924. Moldavskom ASSR (u okviru Ukrajinske SSR). Pošto je Besarabija 1940. pripala SSSR-u, od njezina središnjega, većeg dijela i Moldavske ASSR stvorena je Moldavska SSR. Za II. svj. r. (1941–44) zauzele su je rum. i njem. vojska; nakon rata ponovno je sovj. republika. Sa sovj. raspadom 1991. proglašena je neovisnost; bivši komun. čelnik Mircea Snegur (na vlasti od 1989) predsj. je 1991–97. Dio pol. snaga težio je ujedinjenju s Rumunjskom, dok vođe rus. i ukr. zajednice, na području istočno od Dnjestra, krajem 1990. stvaraju Pridnjestarsku moldavsku republiku (poznata i kao Transdnjestarska R). Spor oko Pridnjestra vodio je sukobu 1991–92. s više tisuća poginulih (sporazumom iz 1992. angažirane su rus. mirovne snage). Sporan je bio i status Gagauza, koji od 1990. zahtijevaju stvaranje svoje republike (1995. priznata im je autonomija). 1994. na referendumu je odbijeno ujedinjenje s Rumunjskom. Pridnjestarska moldavska republika stekla je samoupravu 1997 (rus. snage povučene su 2001–02). Na izborima 2001. pobijedila je Komunistička stranka (PCRM), a njezin lider Vladimir N. Voronin postao je predsj. (odstupio je 2009. nakon ponovljenih izbora i masovnih prosvjeda). Poč. 2000-ih stabilnost opterećuju ekon. nerazvijenost i separatističke težnje u Pridnjestru. Od 2009. premijer je Vladimir Filat, vođa Liberalne demokratske stranke Moldavije.