Mljet

Mljet, otok u skupini južnodalm. otoka; 100,4 km², 1093 st. Između vapnenačkih uzvisina plodna polja; veći dio otoka pošumljen (70% površine). SZ dio sa slikovitim jezerima (Veliko i Malo jezero) proglašen je nac. parkom (1960). Mediteranska poljoprivreda, ribarstvo, turizam. Vrlo mala naselja; ona veća (Goveđari, Babino Polje, Korita) u unutrašnjosti su otoka. Brodske veze s Dubrovnikom i Elafitima. Arheol. ostatci ilir. gradina i kasnoant. palače u Polačama; benediktinski samostan iz 12. st. Grč. Melita; ilir. gusarsko uporište pokorio je Oktavijan 35. pr. Kr. Nakon toga u vlasti Gota, Bizanta (od 535), Neretvana (9. st.), Zahumlja (11–12. st.), pod neposrednom vlašću Dubrovnika 1410–1808, Francuza do 1813, te Habsburške Monarhije do 1918.