Mjanmar

Mjanmar (Myanmar; pr. Burma), država na obali Bengalskoga zaljeva i Andamanskoga mora; 676 577 km², 49 563 000 st. Gl. grad Naypyidaw; veći gradovi: Yangon, Mandalay, Moulmein. Obuhvaća prostranu nizinu rijeke Irrawaddy, Arakansko gorje (3094 m) na Z, ravnjak Shan (1000–1200 m) na I, visoke planine (najviši vrh 5881 m) na S te dio Malajskoga poluotoka do prevlake Kra na J. Pred obalom mnogobrojni otoci. Gusta riječna mreža (Irrawaddy, Chindwin, Sittang, Salween). Tropska monsunska klima; temperatura: 13–32 °C; oborine: 900–6000 mm. Stanovništvo: Burmanci (55,9%) te mnogobrojne manje skupine naroda (Kareni, Shan, Rakhine, Mon, Chin, Kachin). Službeni jezik burmanski (mjanmar). Poljodjelstvo: riža, proso, kikiriki, pamuk, juta, duhan. Šume pokrivaju polovicu teritorija (izvoz tikovine). Stočarstvo; slatkovodno i morsko ribarstvo. Rudarstvo: ležišta nafte i prirodnoga plina, dragoga kamenja (rubini, safiri), ugljena, ruda olova, cinka, kositra, volframa, antimona, željeza. Gl. luke Yangon–Pathein, Sittwe, Moulmein. Unutarnji plovni putovi (Irrawaddy, Chindwin, Salween) dugi o. 7400 km. Međunar. zračna luka Yangon (Mingaladon). – M. je zemlja stare civilizacije; J dio zemlje nastanjen je od prapovijesti, ali su prva hinduska i budistička kraljevstva nastala početkom n. e. Jedinstveno Burmansko Kraljevstvo na vrhuncu je u 11–13. st., ali mu u kasnijim stoljećima zbog etničkih sukoba stalno prijeti raspadanje. Nakon engl. osvajanja postala pokrajinom Indijskoga Carstva (1885–1937), a 1948. neovisnom republikom. Socijalist. voj. režim uspostavljen je nakon drž. udara 1962; vlast preuzima general Ne Win (1974. postaje predsj., ostaje na položaju do 1981). Pobunjeničke skupine iz pojedinih etničkih zajednica (Kareni, Shan i dr.) više desetljeća vode gerilsku borbu. Potkraj 1980-ih prosvjedi su protiv vojnoga režima i ograničena demokratizacija; opozicijski vodeću Nacionalnu ligu za demokraciju (NLD) predvodi Aung San Suu Kyi. 1989. uveden je drž. naziv Mjanmar. 1990. poništena je izborna pobjeda NLD-a; Aung San Suu Kyi prisiljena je na kućni pritvor (1991. dobila Nobelovu nagradu za mir). Od 1992. voj. režim predvodi general Than Shwe. Sred. 1990-ih pojedine gerilske skupine pristaju na primirje, a karenski pobunjenici nastavili su otpor. 1997. M. je primljen u ASEAN. 2007. masovni su proturežimski prosvjedi u Yangonu. General Thein Sein postavljen je za premijera 2007; pobijedio je na izborima 2010 (NLD ih bojkotira), te je 2011. postao predsjednikom.