Meksiko

Meksiko, država u J dijelu Sjeverne Amerike, između Meksičkoga zaljeva i Tihoga oceana; 1 967 138 km², 103 263 388 st. Gl. grad Ciudad de México. Veći gradovi: Guadalajara, Monterrey, Netzahualcóyotl, León. U S su dijelu planinski lanci Sierra Madre Occidental i Sierra Madre Oriental, a između njih Meksička visoravan. U sr. dijelu planinski lanci i niz vulkana (Popocatépetl, 5452 m, Orizaba, 5610 m) okružuju sr. zavalu s mnogobrojnim jezerima (Chapala, Ciutzeo). U J dijelu prostire se široka dolina rijeke Balsas i planine Sierra Madre del Sur (3703 m) i Chiapas. M. ima dva velika poluotoka: niski Yucatán na JI i brdoviti Baja Californija (do 3096 m) na SZ. U sr. M. jaka je vulkanska i seizmička aktivnost. Klima je na S suptropska, a na J tropska. Tropski JI dio ima tri visinska klimatska pojasa: tierra caliente s vrućom, tierra templada s umjerenom i tierra fría s hladnom klimom. Rijeke: Río Bravo del Norte (granica prema SAD-u), Balsas, Santiago. Na S i SI kserofitna vegetacija (kaktusi, agave i dr.) koja prema J prelazi u savanu. Planinski dijelovi pod listopadnim i crnogoričnim šumama umjerenoga pojasa; u I dijelu tropske kišne šume. Stanovništvo: mestici (64,3%), Indijanci (18%), bijelci i kreoli (15%) i dr. Službeni jezik španjolski. Mnogobrojna sveuč. Poljodjelstvo (žitarice, kava, pamuk, agrumi, duhan, banane, šećerna trska, sisal, kakaovac, povrće), stočarstvo (goveda, svinje, ovce), ribarstvo (pretežito morsko). Šume pokrivaju o. 21% teritorija (mahagonij, ebanovina, cedrovina). Ležišta i eksploatacija nafte i plina, srebra, ruda olova, uranija, žive, stroncija, fluorita, kositra, molibdena, bakra, željeza, ugljena, zlata. Turizam. Panamerička autocesta 10 283 km. Gl. luke Veracruz, Tampico, Acapulco, Coatzacoalcos, Progreso. Zračne luke Ciudad de México, Guadalajara, Monterrey, Puebla i dr. – Na tlu M. razvilo se nekoliko starih indijanskih država među kojima su najznačajnije one Tolteka, Maya i Azteka. Razdoblja njihove vlasti smjenjivala su se od 10. do 16. st. Od pol. 15. st. premoć je pripala državi Azteka. Španj. konkistadori pod H. Cortésom razbili su (1519–21) aztečku državu i do 1526. dovršili osvajanje M. te, podijelivši zemlju španj. kolonistima, pretvorili domoroce u kmetove i roblje. Meksikom, koji je činio najveći dio tzv. Nove Španjolske, upravljali su španj. potkraljevi. Ustanak seljaka (1810–15), koji su predvodili M. Hidalgo i José Maria Morelos, ugušili su španj. vlast i zemljoposjednici. Konzervativci su 1820. i sami digli ustanak pod vodstvom Agustina Itúrbidea, koji se proglasio carem neovisnoga Meksika 1822, ali je 1823. svrgnut i smaknut, a M. 1824. proglašen federativnom republikom. SAD je 1845. pripojio Teksas, a nakon Am.-meks. rata 1846–48. i područje današnje Kalifornije i Novoga Meksika. Nakon rušenja diktatorskoga režima predsj. A. L. de Santa Ane provedene su liberalne reforme, osobito na poticaj B. F. Juáreza, koji je, postavši predsjednikom 1858, ukinuo privilegije crkve i nacionalizirao njezine goleme posjede. U građ. ratu Juárez je porazio konzervativce (1861), ali je zatim Napoleon III. započeo voj. intervenciju i nametnuo Meksiku za cara (1864) austr. nadvojvodu Maksimilijana I. Francuzi su se 1866. povukli, a Maksimilijan je zarobljen i strijeljan (1867). Diktator J. P. Díaz (vladao 1876–1911) potaknuo je ekon. rast, ali je izazvao pobunu siromašnih seljaka (P. Villa i E. Zapata), građ. rat i revoluciju 1910–17. u kojoj je svrgnut. Za predsj. V. Carranze (1917–20) donesen je demokr. ustav (1917), provodila se agrarna reforma, nacionalizacija rudnih bogatstava i laicizacija škola. Predsj. Lázaro Cárdenas (1934–40) nastavio je odlučnije s agrarnom reformom, nacionalizirao željeznice i naftnu ind. M. je 1942. objavio rat Njemačkoj, Italiji i Japanu. 1946–2000. polit. vodeća bila je Revolucionarna institucionalna stranka (PRI). Pod vladavinom predsjednika iz njezinih redova (više ih je sumnjičeno zbog korupcije, izbornih prijevara i dr.) pokrenuta je modernizacija, uz jačanje ekon. ovisnosti o SAD-u. Održane su znatne soc. razlike; 1994. započinje pobuna siromašnoga seoskog stanovništva u dijelovima države Chiapas; pobunu predvodi Zapatistička vojska narodnoga oslobođenja. 1994. stupio je na snagu Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA), koji je M. potpisao sa SAD-om i Kanadom (1992). Sredinom 1990-ih povremene gerilske akcije poduzima i Revolucionarna narodna vojska. 1996. predsj. Ernesto Zedillo Ponce de Léon (na vlasti 1994–2000) pristaje na veću demokratizaciju, čime prestaje polit. monopol PRI-a. Od 2000. izabrani predsjednici iz redova su Stranke nacionalne akcije (PAN): Vicente Fox (2000–06) i Felipe Calderón (2006–12). Na predsjedničkim izborima 2012. pobijedio je Enrique Peña Nieto (PRI). Poč. 2000-ih snaženje kriminala (narkomafija) ugrožava društv. stabilnost.