Mauretanija

Mauretanija, država u SZ Africi; 1 030 700 km², 3 215 000 st. Leži u Z dijelu Sahare koja se ondje spušta prema atlantskoj obali. Sastoji se od niskoga primorja, visokoga ravnjaka Adrar i visočja Tagant. Klima polupustinjska i pustinjska; vegetacija stepska i pustinjska. Stanovnici Mauri, Arapi i crnci (narodi Volof, Saninke, Tukulor) bave se nomadskim stočarstvom. Naselja su gušća samo u primorju i uz rijeku Senegal. Gl. grad Nouakchott. Službeni jezik arapski, a govore se francuski, fulpski i volof. Uzgaja se sirak, proso, kukuruz, datulje; proizvodnja arap. gume; razvijeno ribarstvo; stočarstvo je nomadsko. Ležišta ruda željeza i bakra, soli, gipsa, fosfata. Gl. luke Nouadhibou, Nouakchott. Zračne luke: Nouakchott, Nouadhibou. – U antici se Mauretanijom zvalo područje današnjega Maroka i dijela Alžira; Mauretaniju prvi spominje Salustije Krispo (1. st. pr. Kr.) u djelu Rat protiv Jugurte. Za Klaudija, M. je pretvorena u dvije rim. provincije: M. Caesariensis i M. Tingitana; od 5. st. pod vlašću Vandala, od 6. st. Bizanta, od 8. st. Arapa. Od 15. do 19. st. pod marokanskim vladarima. Od 1920. franc. kolonija, 1958. postala autonomnom državom u okviru Francuske zajednice; od 1960. neovisna republika. Moktar Ould Daddah bio je predsj. 1960–78 (1965. uvodi jednostranački režim). 1975–76. M. je okupirala dio Zapadne Sahare (povlači se 1979). Drž. udarom 1978. započinje razdoblje polit. nestabilnosti s čestim smjenama vlasti; drž. udarom 1984. vlast preuzima pukovnik Maaouya Ould Sidi Ahmed Taya. Ograničena demokratizacija početkom je 1990-ih; Sidi Ahmed Taya izabran je za predsjednika 1992 (reizabran je 1997. i 2003; srušen je drž. udarom 2005). Poč. 2000-ih zabranjene su pojedine oporbene stranke; 2003. unutrašnje su borbe s radikalnim islamističkim skupinama (uz neuspjeli pokušaj drž. udara). General Mohamed Ould Abdelaziz vodio je puč 2008; za predsjednika je izabran 2009.