Malta

Malta, otočna država u Sredozemnom moru, J od Sicilije; 315 km², 412 000 st. Gl. grad Valletta. Sastoji se od tri otoka: Malta, Gozo i Comino. Vapnenački otoci pretežito su brdoviti (253 m); razvijeni su krški oblici. Klima sredozemna. Površinskih vodenih tokova nema; vegetacija oskudna. Stanovnici: Maltežani, Britanci, Arapi i dr. Službeni jezici malteški i engleski. Obrađuje se 40% ukupne površine (pšenica, ječam, krumpir, rajčice, grožđe). Stočarstvo (goveda, svinje, koze, ovce). U privredi znatnu važnost ima turizam. Čipkarstvo (na Gozu). Najveća luka Valletta. Međunar. zračna luka Luqa kraj Vallette. – Naseljena od neolitika (megalitičke građevine). Fenička, kartažanska, rim. (218. pr. Kr.) kolonija. U vlasti Bizanta, Vandala, Gota, Arapa (9. st. – 1090), Normana, od 1530. malteških vitezova; glavni meštar reda Jean Parisot de La Valletta utemeljio je 1566. gl. grad Vallettu. Od 1800. brit. uporište na putu za Indiju. Od 1947. djelomično autonomna, od 1964. neovisna u okviru Commonwealtha. 1979. prestaje brit. vojna prisutnost. Polit. vodeće postaju demokršć. Nacionalistička stranka (PN) i socijaldemokratska Malteška laburistička stranka (MLP). Više puta premijeri su bili George Borg Olivier (PN; 1950–55, 1962–71), D. Mintoff (MLP; 1955–58, 1971–84) i Fenech Adami (PN; 1987–96, 1998–2004, potom predsj. republike). 2004. M. je primljena u Europsku uniju. Lawrence Gonzi (PN) premijer je od 2004 (ponovo od 2008).