Mali

Mali, država u Z Africi; 1 248 574 km², 14 517 176 st. Gl. grad Bamako. Obuhvaća visoki polupustinjski ravnjak, kojemu je na SI gorje Adrar des Iforas. Klima polupustinjska i savanska. Biljni pokrov: savane, stepe i polupustinje. Krajevi uz rijeku Niger i njegove pritoke umjetno se natapaju. Stanovništvo: Bambara (36%), Senufo (10,5%), Fulbe ili Fulani (17%), Soninke (7,4%), Tuarezi (7%), Songhai (6,3%) i dr. Službeni jezik francuski. Poljodjelstvo: pamuk, sirak, kikiriki, riža, kukuruz. Šume pokrivaju 7% teritorija. Stočarstvo: ovce, koze, goveda, deve, magarci, konji. Ribarstvo. Rudarstvo: ležišta soli, fosfata i zlata. Rijeka Niger plovna je 1815 km. Međunar. zračne luke Bamako i Mopti. Stara islam. država M. (11. st. – 1670) prostirala se na području gornjega Senegala i Nigera; vrhunac moći poč. 14. st., nakon toga dolazi do slabljenja. U drugoj pol. 19. st. počelo franc. osvajanje; 1899. M. je postao franc. kolonija Gornji Senegal–Niger, a 1904–58, kao Francuski Sudan, pripadao je Francuskoj Zapadnoj Africi. 1958. autonomna Sudanska Republika u sastavu Francuske Zajednice. 1959. Francuski Sudan i Senegal ujedinili su se u Federaciju Mali, iz koje je istupanjem Senegala (1960) nastala neovisna R Mali. 1960–68. predsj. je bio Modibo Keita, koji uspostavlja socijalist. režim. Nakon drž. udara 1968. vlast je preuzeo Moussa Traoré (1979. obnavlja civilnu vladavinu i ostaje predsj.). Pobunjeničke skupine iz redova Tuarega povremeno djeluju 1990-ih i poč 2000-ih. Nakon drž. udara 1991. vlast preuzima Amadou Toumani Touré; slijedila je demokratizacija, a 1992. za predsj. je izabran Alpha Oumar Konaré (reizabran 1997). Touré je bio predsj. od 2002. do drž. udara 2012, kad je vlast preuzeo vojni režim.