Malezija

Malezija, država u JI Aziji; sastoji se od kopnenoga dijela (Zapadna M.) koji obuhvaća Malajski poluotok i otočnoga dijela (Istočna M.) Sabah (73 619 km²) i Sarawak (124 450 km²) na otoku Borneu; 329 847 km², 27 014 000 st. Sr. dio Zapadne M. je gorovit (Tahan 2187 m), a obalni nizinski. Najviši vrh Mt. Kinabalu 4095 m (Borneo). Klima tropska s utjecajem monsuna. Vegetacija se sastoji od vazdazelenih trop. šuma. Stanovništvo: Malajci (65,1%), Kinezi (26%), Indijci (7,7%) i dr. Muslimani (60,4%), budisti (19,2), hinduisti, taoisti. Službeni jezik malajski, govore se engleski, kineski, tamilski. Gl. grad Kuala Lumpur, ostali veći gradovi Ipoh, Klang, Johor Bahru, Petaling Jaya, Shah Alam, Kota Kinabalu. Uzgajaju se riža, kokosova i uljna palma, manioka, banane, kikiriki, duhan, čaj, kava, kakaovac, ananas i kukuruz. Šume pokrivaju o. 60% teritorija; velike plantaže kaučukovca. Stočarstvo. Ležišta rude kositra, željeza, boksita, mangana, kolumbita i ilmenita. Brodogradnja; tvornice lokomotiva i vagona, cementa, duhana, voćnih (ananas) konzervi, ljuštionice riže i tvornice ulja. Najveće luke: Port Klang, Georgetown, Pasir Guadang, Kuantan, Kota Kanibalu, Kuching. Gl. zračne luke: Kuala Lumpur, Pinang i Johor Bahru. – Od 8. do 13. st. Malajski je poluotok pod vlašću budističke države Sri Vijaya sa središtem na Sumatri. Prodorom arap. utjecaja M. je islamizirana. Portugalci su osvojili Malaccu (danas Melaka) 1511, ali su ih u 17. st. protjerali Nizozemci. Britanci su 1786. stekli Penang, 1819. Singapur, 1824. Malaccu i 1826. od tih teritorija stvorili koloniju Straits Settlements, koja je 1867. postala brit. krunska kolonija. Stekavši protektorat (1895) nad nizom malajskih država, zavladali su cijelom Malezijom, koja je 1941–45. pod jap. okupacijom. 1945. Britanci su stvorili Uniju malajskih država, a 1948. Malajsku Federaciju, koja je 1957. proglašena neovisnom. Države Malajske Federacije te Sabah i Sarawak (do tada dio Bornea), kao i Singapur udružile su se 1963. u Malezijsku Federaciju (Maleziju). 1965. iz Malezijske Federacije sporazumno je istupio Singapur, kao neovisna država. 1967. M. je među osnivačima ASEAN-a. 1969–71. trajalo je izvanredno stanje, proglašeno nakon napada na pripadnike gospodarski utjecajne kin. manjine u Kuala Lumpuru. Povremeni etnički sukobi 1970-ih i 1980-ih. Polit. stabilnost i gospodarski razvoj ostvareni su pod premijerom Mahathirom bin Mohamadom, koji je bio na vlasti 1981–2003. Predvodio je stranku Ujedinjenu malajsku nacionalnu organizaciju, iz čijih redova su i naredni premijeri (od 2009. Najib Abdul Razak).