Madagaskar

Madagaskar, država na istoimenom otoku u Indijskom oceanu; 587 041 km², 19 111 000 st. Gl. grad Antananarivo (Tananarive). Otok M., četvrti po veličini na svijetu, odvojen je od afr. kopna Mozambičkim kanalom. Sastoji se od planinskih lanaca usporednih s I obalom. Na S je masiv Tsaratanana (2876 m), središnji dio zauzima vulkanski masiv Ankaratra (2643 m), a južni Andringitra (2658 m). Klima je na S tropska, na J suptropska. Rijeke: Betsiboka, Tsiribihina; jezera: Alaotra, Itasy. Flora i fauna odlikuju se mnogobrojnim endemskim oblicima sisavaca (lemuri), ptica, morskih riba; vlažni dijelovi su pod tropskim kišnim šumama, viši pod kserofitnim šumama, najviši pod pašnjacima i travnatim stepama; obale obrasle mangrovama. Stanovnici Malagasi (Madagasi ili Madagaskarci). Sveuč. u gl. gradu. Uzgajaju se: manioka, riža, kukuruz, šećerna trska, kava, duhan, kikiriki, kokosov orah, kakaovac, kaučukovac, klinčić, vanilija (najveći dio svj. proizvodnje). Stočarstvo. Šume daju skupocjeno drvo (ebanovina, palisandar, ružino drvo). Ležišta uranija, kroma, grafita, muskovita, dragoga kamenja. Gl. luke Toamasina, Majunga (Mahajanga), Toliary (Tuléar), Antsiranana. Gl. zračna luka Antananarivo. – Otok su rano zaposjeli došljaci iz J Azije. U 16. st. na obale su došli Francuzi i Portugalci, kojima su se oduprli vladari domorodačkih država Imerine i Sakalave. U prvoj pol. 19. st. vladar Imerine (Kraljevstvo Madagaskar) Radema I. porazio je Sakalavu i ujedinio otok. M. je 1896. postao franc. kolonijom; 1956. dobio ograničenu samoupravu, a 1960. stekao samostalnost. Nakon izbora (1960), predsj. je postao Philibert Tsiranana (uspostavio autokratski režim; ponovo je izabran 1965. i 1972). Nakon nemira, etničkih sukoba i polit. krize u prvoj pol. 1970-ih, Didier Ratsiraka 1975. uspostavio je ljevičarsku voj. vladavinu i proglasio DR Madagaskar (proveo opsežnu nacionalizaciju). Poč. 1990-ih dolazi do demokratizacije; na izborima 1993. predsj. je postao vođa oporbe Albert Zafy, a nakon nemira i izbora 1996, predsj. je ponovo D. Ratsiraka. Potkraj 2001. za predsj. je izabran Marc Ravalomanana (Ratsiraka mu je osporavao vlast, a nakon nemira 2002. napustio je zemlju). Krajem 2006. Ravalomanana je reizabran. Njegova autoritarna vladavina izazvala je prosvjede; 2009. smijenjen je voj. udarom, a za predsj. je postavljen Andry Rajoelina.