Luksemburg
traži dalje ...Luksemburg, država u Z Europi; 2586 km², 489 000 st. Gl. grad Luxembourg. U S dijelu Ardeni, na J je lorenska zaravan. Rijeke: Sûre Alzette, Our, Moselle. Stanovništvo: Luksemburžani (61,9%), Portugalci (14%), Talijani (4,3%), Francuzi (4,9%), Nijemci (3,6%), Belgijanci (2,3%) i dr. Useljenici čine 1/3 st. Službeni su jezici francuski, njemački i luksemburški. Poljodjelstvo (žitarice, voće, povrće, vinova loza; uzgoj ruža), stočarstvo; šumarstvo. Ležišta željezne rude. Međunar. zračna luka Luxembourg. – Grofovija od 10. st., vojvodstvo od 1354; od 1433. u posjedu burgundskih vojvoda, od 1555. španjolskih, a od 1713. austr. Habsburgovaca; 1794–1815. pod Francuskom. Zaključkom Bečkoga kongresa (1815) postao veliko vojvodstvo i 1867. stekao neovisnost. 1940–44. pod njem. okupacijom. Nakon II. svj. r. polit. je stabilan; od 1947. u Benelux-u, od 1949. u NATO-u, od 1951. u Europskoj zajednici za ugljen i čelik (potom u drugim zapadnoeur. ekon. integracijama); član je Europske unije od 1992. Jean-Claude Juncker premijer je od 1995 (reizabran 1999, 2004. i 2009). Nakon abdikacije velike vojvotkinje Charlotte (1964), monarh je postao njezin sin veliki vojvoda Jean, a od 2000. njegov sin veliki vojvoda Henri.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2012.
Luksemburg. Hrvatski opći leksikon (2012), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 3.4.2025. <https://hol2.lzmk.hr/clanak/luksemburg>.