Laos

Laos, država u Indokini; 236 800 km², 6 205 000 st. Gl. grad Vientiane (Viangchan). S dio brdovit (Phou Bia 2820 m), J nizinski s ravnjacima do 1500 m visine. Klima monsunska. Gl. rijeka Mekong. Planinski dijelovi pod tropskim i monsunskim šumama, ravnjaci pod savanom. Stanovnici: Lao (53%). Oko 25% grad. stanovništvo. Službeni jezik laoski (lao). Zemljoradnja (riža, duhan, kukuruz, krumpir, manioka, batate, pamuk, kava, kikiriki), stočarstvo (svinje, goveda), peradarstvo. Šume daju kvalitetno drvo (tikovina, ebanovina). Ležišta kositra. Rijeka Mekong plovna o. 1900 km. Međunar. zračna luka Vientiane. – Starosjedioce Kha, Mao i Jao, potisnuli su Kmeri, a laosku državu Lanchang (9–13. st.) uništili Mongoli. Obnovljen 1355, Lanchang se u 18. st. raspao na Luang Prabang i Vientiane, koji su u 19. st. došli pod protektorat Sijama (Tajland), Kambodže i Vijetnama. Kraljevstvo L. bilo je 1893–1941. protektorat u sklopu Francuske Indokine, a 1941–45. pod jap. okupacijom. 1946. obnovljena je franc. uprava; kralj Sisavang Vong (1885–1959) vraćen je na prijestolje. 1949. L. stječe samoupravu u sastavu Francuske Unije. Od poč. 1950-ih za nezavisnost se bori gerilski pokret Pathet Lao, pod vodstvom princa Souphanouvonga (pomaže ga DR Vijetnam). 1953. proglašena je neovisnost; učvršćena je sa Ženevskom konferencijom (1954) i franc. voj. povlačenjem. Nakon izbora 1955. stvorena je nestabilna koalicijska vlada. Na dijelu S Laosa vlast je zadržao Pathet Lao; postaje prokomun. pokret i povremeno se sukobljava s vladinim snagama. Princ Suvanna Phouma (premijer 1950-ih, 1960. i 1962–75) postigao je 1957. sporazum o sudjelovanju Phatet Laoa u vlasti, što je onemogućeno 1958. nakon desničarskih prosvjeda. 1959. kralj postaje Savang Vatthana (1907–78). Polit. stabilizaciju otežava i poč. Vijetnamskog rata (1964); preko teritorija Laosa sjevernovijetnamske snage uspostavile su logistički pravac (tzv. Ho Ši Minova staza) koji je vojska SAD-a teško bombardirala (uz am. pomoć u Laosu su bile osnažene antikomun. snage). Nakon am. vojnog povlačenja iz Indokine i razdoblja koalicijske vladavine (1974–75), Pathet Lao preuzeo je 1975. vlast i uspostavio jednopartijski komun. režim (Narodne revolucionarne stranke Laosa – PPPL); proglašena je republika, a predsj. je postao princ Souphanouvong. 1977. s Vijetnamom je potpisam sporazum o prijateljstvu (vijetnamska vojska ostala je u Laosu do 1989). 1975–78. iz Laosa je izbjeglo oko 200 000 ljudi; povremeno je djelovanje antikomun. gerile. 1997. L. pristupa ASEAN-u. Jednopartijski režim održan je i poč. 2000-ih; od 2006. predsj. je Choummaly Sayasone. Nastavljeni su povremeni sukobi s pripadnicima gerile i s naoružanim krijumčarskim skupinama (ilegalna proizvodnja opijuma organizirana je na tromeđi Laosa, Tajlanda i Mjanmara).