Kuvajt

Kuvajt, država (emirat) na SZ obali Perzijskoga zaljeva, između Iraka i Saudijske Arabije; 17 818 km², 2 728 000 st. Gl. grad Kuwait (Al-Kuwait). Sastoji se od polupustinjske primorske nizine koja prema unutrašnjosti prelazi u pustinjske ravnjake (najviši vrh Ash-Shakaya, 290 m); pred obalom otoci Bubiyan, Warbah. Stanovnici: Arapi (74%, od čega svega 30% starosjedioci), Azijci (21%), Europljani i dr. Službeni jezik arapski. Poljodjelstvo ne podmiruje potrebe u hrani (uvoz). Golema ležišta nafte (o. 10% svj. rezervi) i prirodnoga plina. Kem., petrokem. ind.; rafinerije nafte. Desalinizacija morske vode. Luke: Shuwaykh, Mina al-Ahmadi, Shuaiba. Međunar. zračna luka Kuwait. – Do poč. 16. st. pripada Bagdadskomu kalifatu, a zatim pod osman. vlašću (do 1918), no od 1756. u Kuvajtu vlada domaća dinastija Sabah. Poč. 20. st. u zemlji jača brit. utjecaj (koncesije za naftu, 1913). Pod brit. protektoratom 1939–61, kad je postao neovisan. 1990. okupirao ga Irak i proglasio dijelom svojega teritorija. Koalicijske snage pod vodstvom SAD-a 1991. napale su iračku vojsku (→ Zaljevski rat) i oslobodile K. Na vlast je vraćen emir Džabir al-Ahmad al-Sabah (vladar od 1977; umro je poč. 2006, a naslijedio ga je sin Sabah al-Ahmad al-Džabir al-Sabah). Komisija UN-a odredila je 1993. kuvajtsko-iračku granicu. 2005. ženama su priznata polit. prava. Poč. 2000-ih K. je ostao važno regionalno uporište SAD-a.