Križevci

Križevci, grad JZ od Koprivnice, u JI prigorju Kalnika; 11 541 st.; sjedište Križevačke eparhije od njezina osnutka 1777. Leži uz želj. prugu i cestu Zagreb–Koprivnica–Nagykanizsa. Naselje se razvilo oko barokne jezgre. Gotička, poslije barokizirana crkva Sv. križa, župna crkva sv. Ane (17. st.), grkokat. katedrala (17. st.), barokni biskupski dvor, Gradski muzej (arheol., etnografska i pov. zbirka), Poljoprivr. institut. Prehr. ind. (pekarska, mesna). U sr. vijeku Gornji i Donji Križevac s banskim, odn. kralj. povlasticama. Stalno sjedište slavonskoga bana, važno središte Slavonije. 1397. ondje je održan sabor slavonskih staleža na kojem je kralj Sigismund Luksemburgovac dao smaknuti suprotstavljene mu hrv. velikaše (Krvavi sabor križevački). Grad propada u doba osman. ratova. Ujedinjen u 18. st.