Koreja

Koreja, poluotok na I obali Azije, između Žutog i Japanskoga mora (Istočnoga mora), s dvjema državama: DNR Koreja (Sjeverna K.) i R Koreja (Južna K.), međusobno odijeljene crtom S od 38. paralele. U S dijelu poluotoka gorje Pepi Shan (2541 m) i Ch’angpai Shan (Paektusan, 2744 m), na I Taebaek, u J području Sobaek; Z i JI dio nizina. Klima u S krajevima kontinentalna (o. 600 mm oborina godišnje), na J oceanska (o. 1500 mm oborina). Rijeke: Yalu, Chong-chon, Han. Akumulacijska jezera: Changjin, Pujén, Suiho i dr., iskorištavaju se za proizvodnju elektroenergije i natapanje. Planinska područja pod četinjačama, u nižim dijelovima listopadno drveće; na JZ šume bambusa. Z obala razvedenija od I. Stanovnici Korejci. J krajevi gusto, S rjeđe naseljeni. Službeni jezik korejski. Koreji pripadaju otoci Cheju i Ullung Do. K. su u prapovijesti naseljavala plemena mandžursko-mongolskoga i malajskoga podrijetla. U 1. st. pr. Kr. formirana su kraljevstva: Koguryŏ na S, Paekche na JZ te Silla na JI, koja ih je kao najjača u 7. st. pokorila. 935. zemlja je potpala pod vlast Wang Kona, koji je osnovao kraljevstvo Koryo (otuda i naziv K.). 1231–1364. K. je pod mongolskom okupacijom. 1392. vojskovođa Yi Song-gye srušio je dinastiju Wang i proglasio se kraljem (dinastija Yi, do 1910) i premjestio (1394) prijestolnicu u Hanyang (današnji Seul). 1592–98. K. priznaje vlast Japana. 1627–1895. morala je priznavati suverenitet mandžursko-kin. vladara. Nakon kin.-jap. rata (1894–95) K. je neovisna, a nakon rus.-jap. rata postaje protektoratom (1905) Japana, koji ju je 1910. anektirao. Deklaracijom na Kairskoj konferenciji 1943. zajamčena je neovisnost Koreje, a to je potvrđeno i na Potsdamskoj konferenciji 1945. U ratu protiv Japana sovj. trupe ušle su u kolovozu 1945. u Koreju sa sjevera, iz Mandžurije, a američke u rujnu 1945. s juga. Granica između dviju zona s vremenom je postala granicom između R Koreje i DNR Koreje; ratovale su 1950–53 (→ Korejski rat).