Kirgistan

Kirgistan, država u sr. Aziji; 199 900 km², 5 362 800 st. Gl. grad Biškek (pr. Frunze). Planinski kraj s dolinama između lanaca Tian Shana. Mnogobrojna jezera (najveće Isik-Kulj). Klima je izrazito kontinentalna. Stanovništvo: Kirgizi (64,9%), Rusi, Uzbeci. Poljodjelstvo (žitarice, ind. bilje), voćarstvo, vinogradarstvo; stočarstvo (proizvodnja vune). Ležišta ugljena, žive. Proizvodnja nafte. Zračna luka Biškek. – Kirgizi su od 2. st. pr. Kr. živjeli oko gornjega Jeniseja i poslije se proširili do Altajskoga gorja i Bajkalskoga jezera. U 7. st. su pod Kinom, a 758–840. pod Ujgurima; nakon kratkotrajne samostalnosti priznaju vlast Karahanida i Kara-Kitajaca (10–12. st.), te Mongola (od 13. st.); u 16. st. osnovali su državu s Kazasima, a zatim priznaju vlast Džungarije, Kine (1758), Kokandskoga Kanata (poč. 19. st.), Rusije od 1878 (boljševika od 1918). Od 1925. Kirgiska Autonomna Oblast, 1926. Kirgiska ASSR i od 1936. Kirgiska SSR. Nezavisnost ostvaruje 1991. s raspadom SSSR-a; predsj. postaje A. Akajev (na vlasti od 1990; pobjeđuje na izborima 1995. i 2000). Poč. 1990-ih K. je sigurnosnu suradnju dogovorio s Rusijom, od 1994. surađuje s NATO-om (kroz program Partnerstvo za mir). 1999–2000. sukobi su s gerilcima Islamskoga pokreta Uzbekistana. 2001. vojsci SAD-a dopuštena je uporaba zrakoplovne baze za opskrbu u Afganistanu; pojedine voj. zrakoplovne baze ustupljene su Rusiji 2002. U nemirima poč. 2005. Akajev je srušen s vlasti; novi predsj. postao je Kurmanbek Bakijev (2000–02. bio je premijer), reizabran je 2009. uz oporbene prosvjede. Sporazumima iz 2009. učvršćena je voj. i ekon. suradnja s Rusijom. Bakijev je uspostavio autoritarni režim; srušen je u prosvjedima 2010 (uspostavljena je prijelazna vlada). U etničkim sukobima 2010. ubijenih je o. 2000 (ugl. Uzbeka; izbjeglo ih je više od 100 000). Nakon izbora 2010. predsjednicom je postala Roza Otunbajeva.