Kenija

Kenija, država u I Africi, dijelom uz Indijski ocean; 582 646 km², 38 765 000 st. Gl. grad Nairobi. Na Z su visoki ravnjaci i planinsko područje s vulkanskim masivima (Kenya, 5199 m) i jezerima (Turkana, Viktorijino); na I je brežuljkast kraj i niska obalna ravnica. Klima u primorju tropska, u unutrašnjosti stepska; planinski dijelovi imaju umjereniju klimu. Gl. rijeka Tana utječe u Indijski ocean; ostali vodeni tokovi često presuše. Oko 400 km duga morska obala obrasla je mangrovama. U primorju trop. šuma, u unutrašnjosti savana, stepa i polupustinja. Stanovništvo: Kikuju (18%), Luhya (12%), Luo (11%) i dr.; u gradovima Indijci, Pakistanci, Arapi i Europljani. Službeni su jezici svahilski i engleski. Najgušće je naseljeno područje uz Viktorijino jezero. Poljodjelstvo: na malim posjedima uzgajaju se žitarice, kikiriki, pamuk; na velikim farmama kava, šećerna trska, sisal, buhač, čaj. Stočarstvo: goveda i ovce. Ribarstvo (znatan ulov rakova). Iskorištavaju se rudna ležišta (zlato, magnezit, cijanit, potaša). Turizam (safari). Gl. luka Mombasa. Gl. zračna luka Nairobi. – Arheol. nalazi iz paleolitika. Starosjedioci kušitska i Bantu plemena. U 7–10. st. Arapi vladaju primorjem; sukobljuju se s Portugalcima u 16–18. st. Od 1837. primorjem vladaju zanzibarski sultani. Od 1888. pod brit. nadzorom, od 1895. brit. protektorat (od 1920. kolonija). 1952–56. protubritanski ustanak plemena Kikuju pod vodstvom pokreta Mau-Mau. 1960. osn. je Kenijski afrički nacionalni savez (KANU), zalaže se za neovisnost, a predvodi ga J. Kenyatta. Nakon pregovora s Velikom Britanijom 1963. ostvarena je neovisnost; 1964. proglašena je republika, a J. Kenyatta postaje predsj. (1969. uvodi jednostranačku vladavinu KANU-a; na vlasti je do smrti 1978). Pogranični spor sa Somalijom sporazumno je riješen 1967 (povremeno djelovanje somalijskih pobunjenika u kenijskom pograničju od kraja 1970-ih). Daniel T. Arap Moi bio je predsj. 1978–2002; nastavio je jednostranačku vladavinu KANU-a do uvođenja višestranačkoga sustava 1991 (pobijedio je na izborima 1992. i 1997). 1990-ih povremeni su nemiri i etnički sukobi. 2003. za predsj. je izabran Mwai Kibaki. Reizabran je krajem 2007; uslijedili su oporbeni prosvjedi i nemiri (do poč. 2008. bilo je o. 1500 poginulih) te sporazum o podjeli vlasti.