Kazahstan

Kazahstan, država u sr. Aziji, između Kaspijskoga jezera, Rusije i Kine; 2 724 900 km², 15 675 000 st. Gl. grad Astana (do 1998. Aqmola), najveći Almaty (Alma-Ata). Drugi veći gradovi: Qaragandy, Šymkent. Pretežito stepom pokrivena visoravan (Srednjoazijsko visočje), na Z prelazi u Turansku nizinu i ravnjak Ustjurt, a na J i I u visokoplaninski kraj (Altaj, Džungarski Alatau). Obuhvaća prostrane pješčane pustinje i polupustinje (Betpak-Dala, Kizilkum). Klima izrazito kontinentalna. Velika jezera: Aralsko, Balhaško (Balqaško) i SI dio Kaspijskoga jezera; gl. vodeni tokovi: Irtiš, Ural (Oral) i Sir-Darja. Poljodjelstvo (uz natapanje) i stočarstvo (karakul ovce, goveda). Ležišta ugljena, nafte, boksita, bakrene, olovne i cinkove rude. Metalurgija, kem. i metaloprerađivačka ind. Prvi tragovi ljudske prisutnosti na području današnjega Kazahstana mogu se pratiti od polovice paleolitika. Na području kojim su vladali Huni, Turci i Mongoli formirala se u 16. st. kazaška narodnost. Tijekom rus. kolonizacije Sibira (16–19. st.) Kazasi su potpali pod Rusiju. 1920. osnovana je Kirgiska ASSR u sastavu Ruske SFSR; 1924–25. ujedinjeni su Kazasi u Kazahskoj ASSR; 1936. proglašena je Kazaška SSR. Nezavisnost ostvaruje 1991. s raspadom SSSR-a; predsj. postaje N. Nazarbajev (uspostavlja autokratski režim). Nastavljena je suradnja s Rusijom i ostalim bivšim sovj. republikama (kroz Zajednicu neovisnih država). 1992. otvara se zapadnim naftnim kompanijama; 1994. pristupa programu NATO-a Partnerstvo za mir. Voj. i sigurnosnu suradnju s Rusijom potvrđuje sporazumima 1994–95 (Rusija se služi raketodromom u Bajkonuru). Nazarbajev je pobijedio na izborima 1999, 2005 i 2011.