Kashmir

Kashmir (Kašmir), teritorij na SZ Indijskoga potkontinenta; 222 236 km². Obuhvaća indij. sav. državu Jammu i Kashmir, pakist. pokrajine Azad Kashmir i Sjeverni teritorij i dio Himalaje pod kontrolom Kine. Sastoji se od ogranaka Himalaje, Karakoruma i nizine rijeke Jhelum. Stanovnici (približno 11 mil.) su muslimani (o. 70%) i hinduisti (o. 30%). Poljodjelstvo, stočarstvo. Proizvodnja ćilima, svile, filigrana; preradba drva. Relativno samostalan pod indij. vladarima, K. je do 14. st., kad su njime zavladali musl. vladari, bio pod vlašću Afganaca (1756–1819), potom ga je zauzeo vladar Punjaba (Pandžaba), Ranjit Singh. Brit. suverenitet priznao je 1846. Za geopolit. podjele indijskoga potkontinenta 1947, kašmirski maharadža Hari Singh sukobio se s musl. pobunjenicima, sklonim ujedinjenju s Pakistanom (poč. 1940-ih K. je imao o. 4 mil. st., od toga o. 77% muslimana). Hari Singh priključio je 1947. K. Indijskoj Uniji. Nakon indij.-pakist. rata 1947–49, podijeljen je tzv. linijom kontrole. Poč. 1950-ih Kina je zauzela teško pristupačno i ugl. nenaseljeno područje (Aksai Chin), a Indija je 1957. anektirala osvojeni dio i stvorila sav. državu Jammu i Kashmir. U njoj je nastavljen otpor musl. separatističkih skupina (podupiranih iz Pakistana). Pakistan je svoj dio podijelio na autonomni Azad Kashmir i na Sjeverno područje, pod izravnom upravom sr. vlasti; 1963. na kašmirskom je području određena kin.-pakist. granica (koju Indija ne priznaje). Nakon indij.-pakist. ratova 1965. i 1971–72, kašmirska linija kontrole postala je privremena granica (duga oko 750 km). Indij.-pakist. sukobi povremeno su se obnavljali u 1980-ima i 1990-ima, a sukobi indij. snaga i musl. pobunjenika nastavljeni su i poč. 2000-ih.