Kamerun

Kamerun, država u Z Africi; 475 442 km², 19 088 000 st. Gl. grad Yaoundé; veći gradovi: Douala, Nkongsamba, Maroua, Garoua. Primorje močvarno, na SZ brdovito; unutrašnjost visoki ravnjak. Klima u primorju ekvatorska, u zaleđu savanska i stepska. Gl. rijeke: Sanaga, Benue. Stanovnici pripadnici oko 200 naroda (Fang, Bamileke, Bamum, Duala; Luanda, Fulbe). Služb. jezici francuski i engleski; govore se i bulu (bantski jezik), hausa, fupski, sara i dr. Poljodjelstvo (sirak, proso, manioka, kikiriki, duhan, pamuk), stočarstvo, peradarstvo, ribarstvo. Više od 50% površine pod šumama (ebanovina, okume, mahagoni). Ležišta ruda željeza, kositra, boksita te nafte i prirodnoga plina. Gl. luke: Douala, Tiko, Kribi, Garoua (pristanište na rijeci Benue). Zračne luke: Douala, Yaoundé, Garoua i dr. – Prvi tragovi ljudskoga djelovanja potječu iz kamenoga doba (oko 50 000 god. pr. Kr.). Od 8. do 15. st. postojala je u S Kamerunu država naroda Sao; nju je uništila država naroda Kotoko. S dolaskom Portugalaca u primorje (15. st.) niknule su faktorije. Od 17. do 19. st. bilo je u K. više država (Bali, Bamun, Mandara). 1884. K. je postao njem. protektorat; 1916. osvojile su ga franc.-brit. trupe. Istočne (Francuski K.) i zapadne pokrajine (Britanski K.) bile su od 1922. mandatni teritoriji Lige naroda, a nakon II. svj. r. pod skrbništvom su UN-a. Francuski K. stekao je neovisnost 1960. pod imenom Republika K.; za predsj. je izabran A. Ahidjo. Na osnovi plebiscita 1961. S Britanski K. dodijeljen je Nigeriji, a J Britanski K. (danas JZ K.) ujedinio se s Republikom Kamerun. Jednostranački režim uveden je 1966; vladajuća postaje Kamerunska nacionalna unija (UNC) pod Ahidjovim vodstvom. 1972. ukinuta je federacija i proglašena unitarna država. Nakon što je Ahidjo 1982. prisiljen na ostavku, na vlasti je P. Biya (premijer od 1975; 1983. postaje predsj. UNC-a). 1983. i 1984. neuspjeli su pokušaji drž. udara. Biya je 1985. preimenovao UNC u Demokratsko okupljanje kamerunskoga naroda; nakon nemira 1990. uvodi višestranački sustav i pobjeđuje na predsjedničkim izborima 1992 (uz oporbene prosvjede). Ponovno je na vlasti nakon izbora 1997, 2004. i 2011.