Kambodža

Kambodža država u JI Aziji, na Indokineskom poluotoku, dijelom uz Južnokinesko more (Tajlandski zaljev); 181 035 km², 14 562 000 st. Gl. i najveći grad Phnom Penh. Obuhvaća prostranu nizinu rijeke Mekong s velikim jezerom Sap; na krajnjem S je gorje Dâng Raek (756 m), na JZ je Cardamomsko gorje (kmerski Krâvanh, 1813 m). Klima monsunska. Najveća rijeka Mekong s nizom pritoka. Trop. šuma (na planinskim pristrancima) i savana. Stanovnici: Kmeri (89%), Vijetnamci (6%), Kinezi (3%) i dr.; u šumama SI dijela žive primitivna plemena (Stieng, Phnong). Većina stanovnika živi u selima (84%). Sveuč. u Phnom Penhu. Gospodarstvo se temelji na poljodjelstvu (riža, kukuruz, batata, kikiriki, manioka, soja, grah) i šumarstvu (74% ukupne površine; dobivanje kaučuka). Stočarstvo (goveda i svinje). Ribarstvo (pretežito jezersko). Phnom Penh je pristanište na Mekongu, morska luka Sihanoukville. Gl. međunar. zračna luka Pochentong (Phnom Penh). – Naselja još od 4. tisućljeća pr. Kr. Indijski doseljenici osnovali su kmersku državu Funan u 1. st., proširivši svoju kulturu i religiju u zemlji. Do 6. st. razvila se jaka država Kmera, koja je vrhunac moći dosegnula u 9. st., razvivši značajnu arhitekturu (→ Angkor). U 13–15. st. zbog navale Mongola, Sijamaca i Vijetnamaca, Angkor je napušten, a prijestolnicom je postao Phnom Penh (1434). Izložena napadima Sijama i Anama, oslabljena K. zatražila je pomoć Francuza koji su je stavili pod svoj protektorat, a 1887. uključili u Francusku Indokinu. Nakon jap. okupacije 1941–45. K. postaje ustavna monarhija, 1949. stječe ograničenu neovisnost i postaje članicom Francuske Unije; puni suverenitet stekla je 1954, kad su se franc. i sjevernovijetnamske snage povukle iz zemlje; 1955. postaje članicom UN-a. Kralj Norodom Sihanuk abdicira 1955. i postaje premijerom (od 1960. predsj. države), a njegova Socijalist. nar. zajednica pobjeđuje na parlamentarnim izborima 1955, 1962. i 1966. Svrgnut je 1970. voj. udarom predsj. vlade generala Lon Nola, kojemu su pomoć pružili SAD i Južni Vijetnam (u Vijetnamskom ratu am. vojska povremeno djeluje i u K.). 1975. snage Crvenih Kmera zauzimaju Phnom Penh (K. je 1976. preimenovana u Kampućiju); Norodom Sihanuk ponovno je predsj. države (ubrzo napušta položaj), ali je stvarna vlast u rukama premijera Pol Pota koji provodi ljevičarsku diktaturu (ubijeno je više od milijun ljudi). Povremeni su pogranični sukobi s Vijetnamom; 1979. vijetnamske trupe okupiraju K. i uspostavljaju režim Henga Samrina. Provijetnamskom režimu protivilo se više gerilskih pokreta, 1982. savez su stvorili Crveni Kmeri, Sihanukov nac. pokret i oslobodilačka fronta pod vodstvom Son Sana; 1985. premijera Samrina zamijenio je Hun Sen. 1979–85. oko 1 mil. kambodžanskih izbjeglica sklonilo se u Tajland. Vijetnamske snage povukle su se 1989 (vraćeno je ime K.), a dogovorom kambodžanskih voj.-polit. pokreta 1991. uspostavljena je prijelazna vlast UN-a. Crveni Kmeri odbili su se razoružati, a Norodom Sihanuk uspostavio je savezništvo s Hun Senom; nakon izbora 1993. uspostavljaju koalicijsku vladu (Sihanukov sin Norodom Ranarid i Hun Sen postaju premijeri; Crveni Kmeri bojkotirali su izbore i nastavili borbu do kraja 1990-ih). 1993. proglašena je parlamentarna monarhija, a Norodom Sihanuk je proglašen kraljem. 1997. sukobi su u vladajućoj koaliciji, a nakon izbora 1998. Hun Sen postaje premijer (reizabran je 2003. i 2008.). 1999. K. je primljena u ASEAN. Sihanuk je abdicirao 2004, a njegov sin princ Norodom Sihamoni proglašen je kraljem.