kalij

kalij (njem. < arap.) (K, kalium), kem. element, at. br. 19, rel. at. masa 39,098; mekan srebrnastobijeli alkalijski metal; na zraku brzo oksidira, s vodom burno reagira već na –100 °C, dok su reakcije s nekim halogenima eksplozivne; čuva se pod slojem petroleja; u prirodi rasprostranjen u mnogim stijenama i mineralima (glinenci, karnalit, silvin, kainit, kizerit); nuždan je sastojak svih organizama; služi za pripravu soli ili kao redukcijsko sredstvo u kem. industriji. Spojevi: kalijev hidroksid, KOH, bijela higroskopna tvar, jaka lužina; soli k. većinom su bijele, lako topljive u vodi: kalijev klorid, KCl, u prirodi se nalazi kao mineral silvin; kalijev bromid, KBr, sastojak fotografskih razvijača, služi i kao sedativ u medicini; kalijev jodid, KI, rabi se u medicini; kalijev nitrat, KNO₃, salitra, sastojak baruta; kalijev sulfat, K₂SO₄, služi za proizvodnju boja i eksploziva; kalijev karbonat, K₂CO₃, potaša, rabi se za proizvodnju kalijeva stakla i mekih sapuna; kalijev permanganat, KMnO₄ (hipermangan), tamnoljubičasti kristali, oksidacijsko sredstvo i dezinficijens; kalijev cijanid, KCN, cijankalij, vrlo otrovan, s kiselinama razvija cijanovodičnu kiselinu, služi u fotografiji, galvanoplastici i za dezinsekciju; kiseli kalijev tartarat, KC₄H₅O₆, vinski kamen.