Istočni Timor

Istočni Timor, država u JI Aziji, u skupini Malih sundskih otoka; veći dio leži na otoku Timoru; 14 604 km², 1 066 582 st. Gl. grad Dili. Sr. dijelom otoka pruža se planina Ramelau (najviši vrh Tatamailan, 2964 m). Obalna je nizina uska. Klima ekvatorska, s velikom količinom padalina (do 3000 mm). U planinama prevladavaju šume eukaliptusa i sandalova drva; u nizinama savane. Stanovnici su mješanci Papuanaca, Malajaca i Polinezijaca. Službeni su jezici tetunski i portugalski. Prevladavaju rimokatolici. Tradicionalna poljoprivreda, stočarstvo, ribolov. Nalazišta nafte i plina u Timorskom moru. Međunar. zračna luka Dili. Ostala veća naselja: Dare, Baukau. – Nastanjen u neolitiku; od 13. st. važno izvozno područje sandalovine. 1556. Portugalci osnovali prvo naselje Ocussi; 1613. došli su Nizozemci; kratkotrajna brit. uprava (1812–15). Sukobi između Portugalaca i Nizozemaca završeni Mirom u Lisabonu 1859 (S dio otoka dobili Nizozemci; I dio je port.). U 19. st. port. kažnjenička kolonija. Port. posjed 1945–75, potom pod indonez. okupacijom. Oslobodilačku borbu predvodila je Revolucionarna fronta za neovisnost Istočnoga Timora (FRETILIN); sporazum o prekidu sukoba postignut je 1999 (indonez. su snage 1975–99. ubile 60 000 do 100 000 civila; s umrlima od gladi i bolesti broj istočnotimorskih civilnih žrtava procjenjuje se na o. 200 000). Zbog nasilja indonez. paravojnih skupina 1999. intervenirale su mirovne snage UNa, koji je uspostavio prijelaznu upravu. Na prvim parlamentarnim izborima 2001. pobijedio je FRETILIN; premijer je postao Mari Alkatiri. Na prvim predsjedničkim izborima 2002. pobijedio je X. Gusmăo. Prijelazna uprava UNa okončana je 2002. te je proglašena nezavisnost. 2007–12. predsj. je bio J. RamosHorta. Od 2012. predsj. je José Maria Vascoucelos.