Island

Island, otok i država u S dijelu Atlantskoga oceana; 102 819 km², 317 000 st. Planinski kraj (Vatna Jökull, 2119 m). Izvori vruće vode (gejziri), aktivni vulkan Hekla (1491 m). Pretežito pod vječnim snijegom. Klima oceanska. Obalna ravnica gusto naseljena. Ovčarstvo, uzgoj krznaša, ribarstvo. Turizam. Gl. grad Reykjavik. Otok su kolonizirali doseljenici iz Norveške, Irske, Škotske te s Orkneyjskih, Shetlandskih i Hebridskih otoka (870–930) koji su 930. osnovali zakonodavno tijelo Althing (parlament). U 10. st. islandski Vikinzi otkrili su Grenland i obale Sjeverne Amerike. I. je neovisan do 1262, kad je pripao Norveškoj, a nakon proglašenja Kalmarske unije Danskoj (1380). Pokret za neovisnost snažno se razvio pod vodstvom Jóna Sigurdssona u 19. st. 1874. I. je dobio ograničenu, a 1903. proširenu autonomiju. 1918. postao je suverenom državom u personalnoj uniji s Danskom. Nakon njem. okupacije Danske 1940, došle su na otok brit. postrojbe, a 1941. američke. Nakon plebiscita na kojemu se većina državljana izjasnila za odcjepljenje od Danske, 1944. proglašena je neovisna republika I. (prvi predsj. Sveinn Björnsson). 1949. je među osnivačima NATOa; od 1951. na otoku su am. voj. baze. Europskom udruženju za slobodnu trgovinu (EFTA) pristupio je 1970. Širenju islandskih morskih granica u 1950im i 1970im protivila se Velika Britanija (tzv. bakalarski sukobi). Sporna morska granica prema norveškom otoku Jan Mayenu dogovorena je 1982. Održana je višegodišnja polit. stabilnost; najviše premijera bilo je iz konzervativne Stranke neovisnosti, potom iz liberalne Progresivne stranke i iz Socijaldemokratske stranke. 1991–2004. premijer je bio Davíđ Oddsson. Financ. i gospodarska kriza 2008–09. potaknula je približavanje Europskoj uniji. Johanna Sigurardóttir premijerka je od 2009.