Irska

Irska (irski Éire), država na istoimenom otoku; 70 273 km², 4 239 848 st. Gl. grad Dublin (irski Baile Átha Cliath). Središnja ravnica okružena je brdovitim krajevima na J (Wicklow, 754 m), na SZ (Croagh Patrick, 879 m) i na JZ (Carrantuohill, 1041 m). Klima oceanska s mnogo vlage. Livade i pašnjaci čine 67% teritorija (otuda Irskoj naziv »Zeleni otok«). Gl. rijeke: Shannon, Blackwater, Lee, Nore, Barrow i Suir. Močvare, tresetišta i jezera; najveće jezero Neagh. Stanovnici Irci. Službeni jezici irski i engleski. Dva sveuč. u Dublinu. Poljodjelstvo: krmno bilje, ječam, zob, pšenica, krumpir, šećerna repa, povrće, voće. Stočarstvo: goveda, ovce, svinje, konji, koze. Ribarstvo. Rudarstvo: ugljen i treset, olovna, cinkova i bakrena ruda. Turizam. Brodogradilište (Cork; Corcaigh). Gl. luka Dublin. Međunar. zračne luke Shannon, Dublin, Cork. – Nastanjena u paleolitiku; od 4. st. pr. Kr. naseljena Keltima. Pokrštavanje Irske započelo je dolaskom kat. misionara sv. Palodija (430) i sv. Patrika (432). Borbe Iraca s Normanima (9–12. st.) iskoristili su Englezi: kralja Henrika II., koji je 1171. upao u I., dio irskih knezova priznao je za suverena. Nakon mnogobrojnih ustanaka (15–18. st.) konfiscirani su zemljišni posjedi u Irskoj, a 1800. proglašena je unija s Velikom Britanijom. Razdoblje ekon. krize i gladi (Great Famine 1845–49) izazvalo je masovnu emigraciju preko oceana, pa se broj stanovnika (1846–51) smanjio od 8,5 na 6,5 mil. Pokret za Home Rule, u drugoj pol. 19. st, nastojao je parlamentarnim putem uspostaviti autonomiju Irske. Republikanski pokret Sinn Fein (osn. 1905) organizirao je 1916. ustanak u Dublinu koji je krvavo ugušen. Nakon izbora 1918. zastupnici Sinn Feina formirali su 1919. irski parlament, koji je proglasio neovisnost i povjerio E. De Valeri sastav vlade. Pošto su se Irci uspješno oduprli oružanoj akciji Britanaca, brit. je parlament 1920. priznao ograničenu autonomiju Južnoj i Sjevernoj I. (u kojoj su vlast preuzeli probritanski protestanti) te im 1921. podijelio status dominiona. Nezadovoljan podjelom Irske, De Valera je odstupio, a vođa umjerenoga krila Sinn Feina, predsj. vlade W. T. Cosgrave, koji je 1922. proglasio Irsku Slobodnu Državu, porazio je u građ. ratu De Valerine pristaše. Nakon izborne pobjede (1932) predsj. vlade postaje De Valera, koji je 1937. proglasio neovisnost Irske (Éire). Za II. svj. r. neutralna, I. se 1949. proglasila republikom i istupila iz Commonwealtha. Članica je UNa od 1955; Europskoj zajednici pristupila je 1973. Najutjecajnije stranke su konzervativna Fianna Fáil i kršćanskodemokr. Fine Gael. S Velikom Britanijom dogovorila je 1995. odrednice za mirovni sporazum u Sjevernoj Irskoj (zaključen 1998). 1997–2008. premijer je bio B. Ahern (Fianna Fáil); od 2011. premijer je Enda Kenny (Fine Gael).