Indonezija

Indonezija, država u JI Aziji, na otocima Malajskoga arhipelaga; 1 904 443 km², 227 345 000 st. Gl. i najveći grad Jakarta; veći gradovi: Surabaya, Bandung, Semarang, Medan, Palembang. Obuhvaća 4 velika otoka: Kalimantan (Borneo; sr. i J dio otoka), Sumatru, Javu, Sulawesi (Celebes); Z dio Nove Gvineje i niz manjih otoka. Više od 50% ukupne površine zauzimaju brežuljkasta i planinska područja (Puncak Jaya, 5030 m, na Novoj Gvineji). Mnogobrojni vulkani (o. 50 aktivnih); česti potresi. Klima pretežito ekvatorska s visokim temperaturama i velikom godišnjom količinom oborina. Gusta mreža trajnih vodenih tokova (Kapuas, Barito na Kalimantanu; Indragiri na Sumatri). U biljnom pokrovu prevladava zimzelena tropska i suptropska šuma. Stanovnici: Indonezijci (Javanci, Sundanci, Madurci) i Malajci; na Novoj Gvineji Papuanci i Melanezijci. Na Javi (7% ukupne površine) živi 60% stanovništva. Službeni jezik indonezijski (bahasa indonesia). Gl. sveuč. u Jakarti. Poljodjelstvo je osnovica privrede (riža, kukuruz, batata, manioka, kikiriki, uljna i kokosova palma, kava, čaj, šećerna trska, duhan, pamuk); gl. obradive površine su na Javi. Stočarstvo (goveda, koze, svinje, ovce). Jako ribarstvo. Šume (o. 60% ukupne površine) obiluju tikovinom, sandalovinom, ebanovinom; u proizvodnji kaučuka I. je među prvima u svijetu. Rudarstvo: bogata ležišta kositrene rude, nafte, boksita, ugljena, ruda nikla, mangana, željeza i uranaija. Zbog otočnoga položaja važan je pomor. promet (gl. luke: Surabaya, Tanjung Priok, Semarang, Padang). Razvijen zrakoplovni promet; 130 zračnih luka (Jakarta, Surabaya, Medan, Manado, Denpasar, Ujung Pandang). – Prve hinduističke države, što su ih u 7. st. osnovali došljaci iz Indije, raspale su se kad je u 13–16. st. islam postao gl. religija. Portugalci su osvojili Malaccu (1511) i osnovali niz faktorija; potkraj 16. st. stali su ih potiskivati Nizozemci, a zatim Englezi. U toku 17. st. niz. Istočnoindijska kompanija stekla je potpunu premoć nad indonez. područjem, a 1798. preuzela je upravu niz. vlada, nazvavši taj teritorij Nizozemskom Istočnom Indijom. Premda je bilo velikih protukolonijalnih ustanaka (Javanski rat 1825–30), tek su oslobodilački pokreti u 20. st. ozbiljno ugrozili kolonijalizam. Pokret se osobito razvio za jap. okupacije (1942–45). Naoružanim oslobodilačkim odredima pridružila se i dobrovoljačka vojska koju su inače osn. Japanci. Nakon jap. poraza 1945. proglašena je neovisnost; predsj. je postao A. Sukarno. Istodobno je uz pomoć brit. vojske obnavljana niz. uprava te 1945–48. dolazi do povremenih sukoba. Nakon pregovora 1949. Nizozemska priznaje indonez. suverenitet, izuzevši na Z dijelu otoka Nove Gvineje (Niz. Nova Gvineja; → Papua), uz stvaranje personalne unije s niz. krunom (raskinuta 1954). 1959. Sukarno je uspostavio autoritarni režim; 1963. započinje oružani sukob s Malezijskom Federacijom pošto su joj pristupili Sabah i Sarawak (povremene borbe su do 1966; → Borneo). Nakon pregovora 1963. indonez. uprava proširena je na Niz. Novu Gvineju; I. je anektira 1969. i preimenuje u Irian Jaya (1973). Polit. snažan utjecaj KP Indonezije okončan je u voj. udaru 1965. koji je predvodio general Suharto (masovno su likvidirani komunisti i njihovi simpatizeri; broj ubijenih procjenjuje se i do 500 000). Sukarno je bio prisiljen odreći se vlasti; 1967. predsj. postaje general Suharto. 1975–76. I. je okupirala i anektirala I dio otoka Timora koji je nakon prestanka port. kolonijalne uprave proglasio neovisnost. U 1980im gerilski pokret za nezavisnost djelovao je u Irian Jayi, Acehu (na Sumatri) i na Istočnom Timoru. Gospodarska kriza u 1990im ubrzala je pad Suhartova režima; nakon izbora 1999. većinu glasova dobila je Sukarnova kći Megawati Sukarnoputri. Pobjedu su joj osporavale pretežno islam. stranke, a predsjednica postaje 2001. Sporazum o prekidu sukoba u Istočnom Timoru postignut je 1999 (nezavisnost ostvaruje 2002). Poč. 2000ih stabilnost narušavaju povremeni etnički konflikti i vjerski sukobi (1999–2002. u kršć.musl. sukobima na Molucima poginulih je o. 5000; u bombaškom napadu islamističkih ekstremista na Baliju 2002. bilo je o. 200 poginulih). Vojska je ostala polit. utjecajna, a umirovljeni general Susilo Bambang Yudhoyono izabran je za predsj. 2004 (reizabran 2009).