Indija

Indija, država u J Aziji; 3 287 263 km², 1 187 125 055 st. Gl. grad New Delhi. Indiji pripadaju otočne skupine Andamani, Nikobari i Lakadivi. Administrativno se sastoji od 28 sav. država i 7 sav. teritorija. Morfološki se sastoji od visokoga planinskog ruba na S (Himalaja, Karakorum), Dekanskoga ravnjaka na J, koji je prema Arapskom moru obrubljen Zapadnim Gatima (Anai Mudi, 2695 m), a prema Bengalskom zaljevu nižim Istočnim Gatima. Između planinskoga ruba na S i Dekanskoga ravnjaka na J leži Indogangeska (Hindustanska) nizina. Za klimu Indije značajna je izmjena monsuna. Ljetni JZ kišni monsun puše od lipnja do listopada i donosi goleme količine vlage (Cherrapunji, 11 430 mm), a zimski SI puše s kopna od prosinca do svibnja i donosi suho i svježe doba. Prosječna siječanjska temp. u Indiji iznosi 15 °C. Žetva ovisi o pravilnoj izmjeni monsuna. Gl. rijeka Ganges spaja se s Brahmaputrom i zajedničkom deltom utječe u Bengalski zaljev. S Dekanskoga ravnjaka utječu u Bengalski zaljev Godāvari, Krishna, Mahānadi, Cauvery, a u Arapsko more Narmada i Tāpi; sve se iskorištavaju za natapanje. Visina vodostaja rijeka ovisi o monsunskim kišama i otapanju snijega na Himalaji. Oko 40 000 glavnih i 92 000 sporednih kanala za natapanje. Pristranci Himalaje obrasli su zimzelenim vlažnim šumama, a delta Gangesa i Brahmaputre mangrovama. Na Dekanskom ravnjaku je stepa, a na Zapadnim i Istočnim Gatima monsunske listopadne šume. Na nižim pristrancima Himalaje žive mnoge vrste divljih životinja (slonovi, tigrovi, pantere, leopardi, majmuni). Gl. dio stanovništva su Hindusi; prastanovnici su Vede i Melanidi. Službeni jezik hindski; razgovorni engleski. Najgušće je naseljen Bengal. Oko 60% stanovnika zaposleno je u poljodjelstvu (uzgaja se: riža, pšenica, kukuruz, ječam, krumpir, manioka, banana, kikiriki, sezam, lan, uljna repica, pamuk, juta, kokosov orah, agrumi, čaj, kava, šećerna trska, duhan, papar). U šumama raste skupocjeno tikovo, ružino i sandalovo drvo; u Bengalu bambus. Stočarstvo je slabo razvijeno (uzgajaju se goveda, bivoli, ovce, koze, konji, svinje i deve). Ribarstvo daje velik ulov. Najveća su rudna ležišta ugljena i željezne rude. Znatna proizvodnja mangana, boksita, magnezita, olovne i bakrene rude, volframa, sadre, azbesta i prirodnih fosfata. Najrazvijenija je tekst. industrija, os. pamučna, a važna je i proizvodnja svile i sagova. Vrlo razvijena film. ind. Gl. luke: Kolkata (Calcutta), Mumbai (Bombay) i Chennai (Madras). 92 zračne luke, najveće Mumbai, Kolkata i New Delhi. Najstarija su sveuč. u Kolkati, Mumbaiju i Chennaiju. – Stare civilizacije (3–2. tisućljeća pr. Kr.) u području rijeke Inda bile su Mohenjo Daro i Harappa. Nomadski Arijevci prodiru od 2. tisućljeća do 600. pr. Kr. u S Indiju, pokorivši ili potisnuvši na jug starosjedioce Dravide; oni su pripadnici brahmanizma i tvorci kastinskoga društva. Od većih država SI Indije važna je 7–6. st. pr. Kr. Magadha, dok su na SZ zemlje u to doba zavladali Perzijanci, u 4. st. pr. Kr. Aleksandar III. Veliki, zatim helenistički kneževi, a 1–4. st. vladari Kušanskoga Carstva. U dolini Gangesa bila je za dinastije Maurya jaka država (325–297. pr. Kr.) pod vladarima Čandraguptom i Ašokom. Od 4. do 5. st. ondje je država dinastije Gupta. U 8. st. počinje prodor Arapa i islama u SZ Indiju. Nastavlja se formiranje države sultana od Delhija (1206–1398), koju su uništili Mongoli. Babur, potomak Džingiskana i Timur Lenka, stvorio je jaku islam. državu Velikoga Mogula sa sjedištem u Delhiju (1526–1858). Od poč. 16. st. dolaze Portugalci, koje su potkraj 16. st. potisnuli Nizozemci, a jedne i druge protjerali Englezi. Britanci su porazili i Francuze (1763). Brit. osvajanje I. dovršeno je padom Delhija (1803) i Punjaba (1849). Nakon svladanoga ustanka 1857–58. I. je stavljena pod izravnu brit. upravu. Borbu protiv kolonijalnoga izrabljivanja poveo je 1885. Indijski nacionalni kongres (INC), pod vodstvom M. Gandhija; od 1920. ta je stranka vodila kampanju za samoupravu (pasivnim otporom, građ. neposlušnošću i bojkotom brit. robe), od 1929. zagovara punu neovisnost Indije. 1947. podijeljen je indij. poluotok na neovisne države Indiju i Pakistan (postaju članice Commonwealtha); u sukobima uzrokovanim geopolit. podjelom poginulih je bilo o. 500 000; o. 6,5 mil. muslimana prebjeglo je iz I. u Pakistan, a 5,5 mil. hinduista iz Pakistana u Indiju. Potom je indij. stabilnost ostala narušena povremenim vjerskim, etničkim i ideološkim sukobima te djelovanjem separatističke gerile na pojedinim područjima (Jammu i Kashmir, Punjab, Assam, Nagaland, Tamil Nadu i dr.). 1947–64. premijer je bio J. Nehru; INC postaje polit. vodeća stranka (1977. prvi joj je izborni poraz). 1948. hinduistički ekstremist ubio je M. Gandhija. 1947–49. I. je zbog Kashmira ratovala s Pakistanom. 1950. proglašena je republika; poč. 1960ih Kina kraće vrijeme zauzima pojedine dijelove spornoga pograničja (1962. ograničeni je indij.kin. oružani sukob). Franc. posjedi na indij. tlu ustupljeni su 1950. i 1954, dok je port. posjede I. zaposjela 1961 (Gou nakon kraćeg sukoba). 1965. novi je indij.pakist. rat. 1966–77. premijerka je bila I. Gandhi. Odnosi s Pakistanom dodatno su pogoršani 1971, kad je više mil. Bengalaca prebjeglo iz Istočnoga Pakistana u Indiju; potom je u 14dnevnom ratu (krajem 1971) indij. vojska s bengalskim gerilcima svrgnula režim u Istočnom Pakistanu, koji je postao neovisna država Bangladeš. 1977–80. vlada koalicija Janata, a premijer je Morarji Desai (1977–79). 1980. na izborima ponovo pobjeđuje I. Gandhi; 1984. pokreće voj. intervenciju protiv pobunjenih Sikha u Punjabu (zahtijevaju neovisnu državu Khalistan). 1984. I. Gandhi je ubijena u atentatu, a premijer postaje njezin sin R. Gandhi (1984–89), koji 1991. također pogiba u atentatu. 1991–96. premijer je Narasimha Rao (INC). 1990ih je I. nastavila stratešku suradnju s Rusijom; 1993. s Kinom je dogovorila jačanje sigurnosti u pograničju; 1995. sa SADom je potpisala sporazum o voj. suradnji. Atal Bihari, vođa nacionalističke stranke Bharatiya Janata, bio je premijer 1996. i 1998–2004. Poč. 2000ih nastavljene su unutrašnje napetosti u pojedinim državama te djelovanje separatističkih militantnih skupina (u Punjabu, Nagalandu, Manipuru, Assamu, Tripuri i dr.); s Pakistanom je ostao otvoren problem podjele Kashmira. Na izborima 2004. i 2009. pobijedila je koalicija predvođena INC-om (pod vodstvom Sonie Gandhi, udovice R. Gandhija), a premijerom je postao Manmohan Singh.