Hvar

Hvar, otok u skupini srednjodalm. otoka; 295,7 km², 11 103 st. S obala razvedenija od J; pred J obalom Paklinski (Pakleni) otoci i otok Šćedro. Otok je brdovit; najviši vrh Sv. Nikola (628 m). Klima blaga sredozemna; temp. ispod 0 °C i snijeg vrlo su rijetke pojave. H. ima najdužu insolaciju u Hrvatskoj (više od 2700 sati godišnje). Veći izvori vode kraj Jelse. Većina naselja oko Veloga polja; najveća naselja uz obalu (Hvar, Stari Grad, Jelsa, Vrboska, Sućuraj). Poljodjelstvo (uzgoj maslina, vinove loze, južnoga voća), stočarstvo, ribarstvo. Razvijen kupališni, ljetni turizam, os. u Hvaru i Jelsi (hoteli). Upravno središte Hvar. Prapov. nastambe (špilje Grapčeva i Pokrivenik); ilir. i grč. kolonizacija (Pharos, danas Stari Grad, i vjerojatno Dimos, danas Hvar). Nakon ilir. (235. pr. Kr.), rim. (219. pr. Kr.) i biz. vlasti potpao pod Neretvane (7. st.), Bizant (u 9. i 12. st.), Hrvatsku (11. st.), hrv.ug. vladare (1180–1278. i 1358–1420), bos. vladare i feudalce (u 14. i 15. st.), Mletke (u 11. i 12. st., 1278–1358. i 1420–1797), Francuze i Austriju (do 1918). Za II. svj. r. pod tal. pa njem. okupacijom.