helenizam

helenizam, naziv za kult. i pov. zbivanja nakon makedonskogrč. prodiranja na Istok, od 4. st. do kraja 1. st. pr. Kr.; tada se grč. kultura silno proširila prema Istoku, a kad su Rimljani zavladali Grčkom, h. se proširio i na Zapad. Žarište helenističke kulture bila je Aleksandrija (osn. 331. pr. Kr.), gdje se formirala Aleksandrijska škola filozofa i učenjaka koji su nastavili starogrč. tradiciju. Značajke su helenističke umjetnosti težnja za reprezentativnošću i bogatstvom oblika i tema, a to je osobito došlo do izražaja u raskošnoj dvorskoj umjetnosti. Opće značajke h. jesu kozmopolitizam, prožimanje orijentalne grč. i žid. misli, jaka kulturna središta (Aleksandrija, Atena, Pergam, Antiohija i Rod).