Haiti

Haiti, država u Z dijelu otoka Hispaniola u Karipskome moru; 27 700 km², 9 923 243 st. Gl. grad PortauPrince. Stanovnici crnci (95%), mulati (5%). Sveuč. u PortauPrinceu. Službeni jezici haićanski kreolski i francuski. Zemljoradnja (kava, sisal, banane, pamuk, šećerna trska, kakaovac, duhan). Stočarstvo (goveda, ovce, koze, svinje, konji i mazge). Rudarstvo (boksit, bakar, zlato, srebro i željezo). Ind. preradba poljoprivr. proizvoda. Gl. luke PortauPrince i Cap. Haïtien. Međunar. zračna luka Mais Grate (PortauPrince). – Za vrijeme španj. vlasti na H. (1492–1697) istrijebljeni su indijanski starosjedioci, a za rad u rudnicima i na plantažama dovedeni su crni robovi iz Afrike. 1697. SZ dio otoka (današnja država H.), djelomice naseljen franc. plantažerima, postao je franc. kolonija. 1791. buknuo je ustanak crnaca. Konvent je 1794. ukinuo ropstvo, a ustanici su oslobodili i dio otoka od španj. dominacije (današnja Dominikanska Repub­lika). Prvaka crnaca, guvernera Toussainta Louverturea na prijevaru uhitili Francuzi 1802 (umro u zatvoru). U novom ustanku crnci pod vodstvom J. J. Dessalinesa (od 1804. car Jean Jacques I.) protjerali su Francuze 1804. i proglasili neovisnost. Za predsj. republike generala Jeana Pierra Boyera (1822–43) ujedinjen je opet cijeli otok, ali se 1844. Dominikanska Republika odvojila i proglasila neovisnost. Nakon nekoliko desetljeća unutarnjih borbi SAD je 1914–34. držao H. pod voj. okupacijom. Predsj. F. Duvalier (1957–71) vladao je diktatorski; naslijedio ga je 1971. njegov sin JeanClaude Duvalier, koji je 1986. pobjegao iz zemlje. Nakon razdoblja demokratizacije 1988. dolazi do voj. udara. Na izborima 1990. za predsj. je izabran J.–B. Aristide, ali je 1991. srušen voj. udarom generala Raula Cédrasa. 1994. voj. režim odstupa pod prijetnjom intervencije SADa, a Aristide ponovno preuzima vlast. Izgubio je na izborima 1996, a nakon izbora 2000. ponovno postaje predsj. do 2004 (odstupio). 2006–11. predsj. je Réne Préval (bio predsj. i 1996–2001). Poč. 2000ih održana je polit. kriza. Teško stradao u potresu 2010. Od 2011. predsj. je Michel Martelly.