Gvineja

Gvineja, država na Z obali Afrike; 245 857 km², 10 683 113 st. Gl. grad i luka Conakry. Obuhvaća nisku, močvarnu obalnu nizinu koja u unutrašnjosti postupno prelazi u gorje Fouta Djallon (1538 m). Klima tropska; u nizini trop. prašume, u gorju savane. U I dijelu izvorište rijeke Niger. Stanovnici su crnci, pretežito Fulbe (40%) i Malinke (25%), bave se ratarstvom i stočarstvom. Službeni jezik francuski; govore se mandinški (malinke), fulpski, basarski i dr. Poljodjelstvo (kukuruz, dura, proso, manioka, riža, kikiriki, sisal, uljna palma, banane, ananas, agrumi, duhan). Stočarstvo (goveda, ovce, koze, svinje, magarci). Rudarstvo (ležišta boksita, željezne rude i dijamanata). Ind. glinice, duhana, pamuka, šećera, ribljih i voćnih konzervi (ananas), preradba kikirikija i čaja. Gl. zračne luke Conakry i Kankan. Velika područja današnje Gvineje nalazila su se pod vlašću drevne države Gane (9–13. st.), države Mali (13–14. st.) i Songaia (15–17. st.). U pol. 15. st. pojavili su se na obalama Gvineje port. pomorci koji su započeli trgovinu robljem, a poslije Englezi i Nizozemci. Franc. kolonizacija počela u 19. st.; 1893. formirana kolonija, koja je 1904. uključena u Franc. Zapadnu Afriku. Nakon II. svj. rata pokret za neovisnost predvodio je A. S. Touré; 1956. ostvarena je samouprava, a 1958. neovisnost. Touré postaje predsj. (1958), uspostavlja jednostranački ljevičarski režim i ostaje na vlasti do smrti 1984. Slijedila je vladavina voj. hunte, koju je predvodio pukovnik Lansana Conté; postaje predsj. nakon izbora 1993 (ponovno od 1998. i 2003. uz oporbene prosvjede). 1990ih i poč. 2000ih nestabilnost u gvinejskom pograničju izazivaju pobunjenici iz Sijera Leonea i Liberije. Conté je umro krajem 2008, potom vladao vojni režim. 2010. za predsjednika je izabran Alpha Conde.