Gvineja Bisau

Gvineja Bisau (do 1974. Portugalska Gvineja), država na obali Atlantskoga oceana, Z Afrika; 36 125 km², 1 520 830 st. Gl. grad Bissau. Sastoji se od primorske nizine koja se prema unutrašnjosti izdiže do 250 m. Pred razvedenom obalom otočje Bijagós (Bissagos). Gl. rijeke Cacheu i Geba. Trop. klima; temp. o. 27 °C; oborine o. 1600 mm. Stanovnici: Balante (27%), Fulbe (23%), Malinke (12%), Mandyako (11%) Pepel (10%) i dr. Službeni jezik portugalski. Poljoprivreda: riža, kukuruz, kikiriki, uljna i kokosova palma, mahagonijev orah. Stočarstvo; ribarstvo. Ležišta boksita, fosfata, nafte. Prehr. i drvna ind. Gl. luke: Bissau, Bolama, Catió, Cacheu. Međunar. zračna luka Bissalanca (Bissau). Portugalci su otkrili G. B. 1446. i do kraja 16. st. pokorili domorodačka Bantuplemena. Sve do 1879. Portugalska Gvineja (kolonijalni naziv Bisao) upravno je bila povezana s Kapverdskim otocima, gdje je bilo sjedište guvernera, a zatim je postala odvojena kolonija na čelu s vlastitim guvernerom, koji je upravljao iz gl. grada Bissaua. Kolonija je 1955. dobila ograničenu samoupravu. Od sred. 1950ih pokret za neovisnost predvodio je A. Cabral; nakon što je 1973. ubijen, zamijenili su ga Luis Cabral i A. M. Pereira. Neovisnost je proglašena 1973, a vlast preuzima L. Cabral. Nasilne smjene režima bile su 1980 (vlast preuzima J. B. Vieira), 1998–99. i 2003. Nestabilna civilna vlast obnovljena je 2004–05. Nakon predsjedničkih izbora 2005. na vlasti je ponovo bio J. B. Vieira (2009. ubijen u atentatu). Malam Bacai Sanhá bio je predsj. od 2009. do smrti 2012.