Gruzija

Gruzija (gruzinski: Sakartvelo), država u Zakavkazju, dijelom uz Crno more; 69 700 km², 4 662 077 st. Gl. grad Tbilisi; veći gradovi: Kutaisi, Rustavi, Batumi. Pretežito planinska zemlja; na S Veliki Kavkaz (Škara, 5068 m), a na I Mali Kavkaz (3300 m). Na Z, u donjem toku rijeke Rioni, Kolhidska nizina. Klima suptropska (primorje, Kolhidska nizina) do umjereno kontinentalna (Veliki Kavkaz). Gl. rijeka Kura. Stanovnici su Gruzijci (70%), Armenci (8%), Rusi (6%), Azeri (6%), Oseti (3%), Abhazi i dr. Sveuč. u Tbilisiju. U crnomorskom primorju i u nizini uzgajaju se čaj, agrumi, duhan, vinova loza, voće te dudov svilac. U S dijelu stočarstvo (goveda, svinje, ovce i koze). Ležišta manganove rude, ugljena, barita, nafte, željezne rude i dr. Mineralna termalna vrela. Luke Batumi, Poti i Suhumi. – Stare države Kolhidu i Iberiju pokorili su Rimljani u 1. st. pr. Kr. U 4. st. u G. se proširilo kršćanstvo, a to je pogodovalo razvoju pismenosti. U 12–13. st. G. postaje jaka država; ruše je Mongoli krajem 14. i početkom 15. st. U 16–18. st. pod vlašću Osmanskog Carstva i Perzije; 1783. prihvatila rus. protektorat, 1801. anektirala je Rusija. 1917. uspostavljena sovj. vlast; 1918–21. menjševička vlada pod kontrolom Nijemaca; 1922. u sastavu Zakavkaske SFSR; Gruzijska SSR od 1936. Na prvim višestranačkim izborima 1990. pobijedio je oporbeni blok pod vodstvom Zviada Gamzahurdije, koji postaje predsj. i uspostavlja autoritarni režim (potaknuo je sukobe u Abhaziji). S raspadom SSSRa 1991. proglašena je neovisnost. Nakon sukoba oko vlasti 1992. stvoreno je Državno vijeće koje je predvodio E. A. Ševardnadze (1995–2003. predsj.). 1990ih i poč. 2000ih drž. stabilnost narušava pobuna u Abhaziji i Južnoj Osetiji (1993. Abhaziji je zajamčena autonomija); primirje je uspostavljeno 1992–93. a nadziru ga ruske mirovne snage. Od 2004. predsj. je Mihail Šakašvili (reizabran je 2008, potiče suradnju sa SADom); 2008. pokrenuo je napad na Južnu Osetiju nakon kojeg Rusija voj. intervenira i priznaje drž. neovisnost Abhazije i Južne Osetije. Šakašvilijeva politika i autoritarna vladavina izazvali su polit. krizu 2008–09. i oporbene prosvjede za njegovom smjenom.