Grenland

Grenland (eskimski Kalaallit Nunaat, dan. Grønland), dan. posjed i najveći otok na svijetu; 2 166 086 km², 56 194 st. Oko 81% otoka pokriveno je debelim ledenim pokrovom (do 3700 m) koji potječe iz pleistocenskoga ledenog doba. Iz leda strše goli vrhunci (nunatak) gorja građenoga od staroga i eruptivnoga kamenja. Najviši vrh 3733 m. Klima arktička; prosječna temp. u unutrašnjosti –30 °C; ljeto kratko s temp. ispod 0 °C. Vegetacija oskudna. Stanovnici pretežito Eskimi. Najvažnija grana privrede ribarstvo (dubinske kozice); bogata ležišta kriolita, grafita, ugljena, cinka i olova. Stočarstvo (ovce i sobovi), ind. ribljih konzervi. Nuklearna elektrana. Upravno središte Nuuk (dan. Godthåb). Luke: Nuut, Paamiut, Maniitsoq, Sisimiut. Am. voj. baza sa zračnom lukom Thule. O. 875. otkrili ga Normani, a 982. Norvežanin Erik Crveni, koji je 986. osnovao novo naselje; od 1261. vezuje se uz Norvešku. Ponovno otkriven 1578, a od 1721. ondje se nastanjuju Danci i postaje dan. posjed. SAD je 1941. započeo izgradnju voj. baza (1951. am.dan. sporazum o zajedničkoj obrani Grenlanda). Od 1953. integralni dio Danske, od 1979. samouprava. Am. voj. baza Thule održana je i poč. 2000ih.