Finska

Finska, država u S Europi između Botničkoga i Finskoga zaljeva; 338 145 km², 5 351 427 st. Gl. grad Helsinki; veći gradovi: Espoo, Turku, Tampere, Vantaa, Lahti, Oulu. Unutrašnjost pod ledenjačkim nanosima (harju, drumlini). J i sr. dio valovit i brežuljkast, SZ brdovit (Haltiatunturi, 1328 m). Obala na J i JZ dobro razvedena (fjärd, skjär). Klima kontinentalna. Mnogobrojna jezera (o. 60 000; »zemlja tisuću jezera«); jezerski sustavi: Saimaa, Päijänne, Näsi, Oulu. Gl. rijeke: Tornio, Kemi. Šume sežu do 68°, dalje na S tundra. Stanovnici: Finci (91,9%), Šveđani (5,9%), o. 1500 Laponaca; 85% st. su evangeliciluterani. Sveučilišta: Helsinki, Turku, Jyväskylä, Oulu, Tampere. Poljodjelstvo (zob, pšenica, raž, ječam, krumpir), stočarstvo (goveda, svinje, ovce, konji, sobovi); uzgoj krznaša. Slatkovodno i morsko ribarstvo. Oko 70% ukupne površine čine šume. Ležišta ruda: željeza, bakra, olova, cinka, srebra. Drvna ind. (montažne kuće, šperploče); proizvodnja elektroničkih naprava. Gl. luke: Helsinki, Kotka, Hanko, Turku. Zračne luke: Helsinki, Oulu, Tampere, Turku. Finskoj pripada autonomna pokrajina Ålandski otoci (fin. Ahvenanmaa). – Oko 100. naseljavaju je Finci, potiskujući Laponce prema S. Sred. 12. st. Fince su pokrstili i pokorili Šveđani; u 16. st. širi se protestantizam. 1809. F. postaje autonomna velika kneževina u personalnoj uniji s Rusijom. Dana 6. 12. 1917. proglašena neovisnost, a 1919. republika. 1920, mirom sa SSSRom, stekla Petsamo (rus. Pečenga); Liga naroda dodijelila joj Ålandske otoke. 1939. napao ju je SSSR; mirovnim sporazumom u Moskvi 1940. izgubila Kareliju (s Viborgom); 1941–44. ratovala na strani Njemačke i mirovnim ugovorom 1947. izgubila područje Petsamo (pripojeno je SSSRu). Od 1948. sa SSSRom je obnavljan sporazum o prijateljstvu i suradnji (zadnji iz 1983); do 1955. na otoku Porkkala bila je sovj. voj. baza. Najdulje se na vlasti održao U. K. Kekkonen (1956–81), vođa Agrarne unije (poslije Stranka centra); provodio politiku neutralnosti. Nakon njegova povlačenja predsjednici su bili iz redova Socijaldemokratske stranke: M. H. Koivisto (1981–94), M. Ahtisaari (1994–2000) i Tarja Halonen (2000–12). 1990ih i poč. 2000ih održani su dobri odnosi s Rusijom (fin. manjina čini oko 20% st. u rus. Karelijskoj Autonomnoj Republici); od 1995. F. je čl. Europske unije. Od 2012. predsj. je Sauli Niinistö (iz konzervativne Stranke nacionalne koalicije)