Filipini

Filipini, država i otočna skupina (7083 otoka) između Tihoga oceana i Južnokineskoga mora; 300 076 km², 88 574 614 st. Gl. grad Manila. Najveći su otoci Luzon i Mindanao; Filipinima pripadaju i otočne skupine Babuyan, Batan i Sulu. Otoci su mlađega vulkanskog podrijetla i goroviti; najviši vrh vulkan Apo (2954 m) na otoku Mindanao. Klima tropska; česti su tajfuni. 34,5% pokrivaju šume; obale su obrasle mangrovama. Stanovnici: Tagaloganci (30%), Cebuanci (24%), Ilokanci (10%) i dr. Govore se 84 jezika i dijalekta, nacionalna su tri jezika: engleski (40%), tagaloški (pilipino; 21%), španjolski (2%); službeni jezici tagaloški i engleski. Kršćani tvore 88% st. (katolici 83%), muslimani oko 5% st. Ratarstvo (riža, kukuruz, banane, batate, krumpir, kikiriki, ananas, šećerna trska, kokosove palme, duhan, abaka, kava, kakaovac i agrumi). Stočarstvo (bivoli, goveda, koze, ovce, konji i svinje); ribarstvo. Rudarstvo (ležišta zlatonosne, željezne, kromove, manganove, bakrene, cinkove, živine i olovne rude, molibdena, sumpora i azbesta). Najvažnije luke Manila, Cebu, Iloilo, Davao, Batangas, Zamboanga. Međunar. zračne luke Manila, Mactan. – U prapovijesti je otočje naseljavalo stanovništvo koje je došlo iz Indonezije. Filipine (dugo ovisne o malajskim i javanskim vladarima) otkrio je 1521. F. Magellan. Od 1565. do 1898. španj. kolonija (osim 1762–96. kada su pod Britancima). Nakon Američkošpanj. rata 1898. pod vlašću SADa; 1942–45. pod okupacijom Japanaca; 1946. stekli neovisnost. Postaju regionalni strateški oslonac SADa (sporazum o obrani 1951); 1954. pristupaju prozapadnom voj. savezu SEATO. 1965–89. vladao je F. E. Marcos (1972–81. razdoblje je izvanrednoga stanja). Više pobunjeničkih skupina borilo se protiv Marcosova režima (komun. Nova narodna vojska, musl. pokret Moro). Nakon polit. krize u prvoj pol. 1980ih predsjednica postaje M. C. Aquino (na vlasti je 1986–92). 1991–92. SAD je zatvorio svoje voj. baze na Filipinima. Predsj. Fidel Ramos (na vlasti 1992–98), postignuo je 1996. s dijelom pobunjenika sporazum o musl. autonomiji na otoku Mindanao (u borbama od 1960ih poginulih je oko 120 000). Zbog korupcije je odstupio predsj. Joseph Estrada (na vlasti 1998–2001), a predsjednica je postala María Gloria Macapagal Arroyo (reizabrana 2004). Od 2010. predsj. je Benigno Aquino (sin M. C. Aquino). Više pobunjeničkih skupina djeluje i poč. 2000ih.