Fidži

Fidži, država u otočju Fiji (Viti), JZ dio Tihoga oceana; 18 272 km², 837 271 st. Gl. grad Suva (otok Viti Levu). Sastoji se od otoka Viti Levu (10 429 km²), Vana Levu (5556 km²), Taveuni (470 km²), Kadavu (411 km²), Gau, Koro, Ngau, Ovalau i o. 250 otočića skupine Lau. Veći otoci građeni su od vulkanskih stijena, manji od koraljnih vapnenaca (atoli). Tropska klima; temperatura: 23–30 °C; padaline: 2300–3000 mm. Stanovnici: Fidžijci (51%; mješanci Polinezijaca i Melanezijaca), Indijci (44%), Polinezijci, Melanezijci, bijelci. Službeni jezici fidžijski, hindustanski i engleski. Poljoprivreda: šećerna trska, riža, kokosova palma, ananas, sisal. Plantaže kaučukovca. Stočarstvo; ribarstvo. Ležišta zlata i srebra. Turizam. Gl. luke Suva, Lautoka, Levuka. Međunar. zračne luke Nadi i Nausori. Malezijskopolinezijski starosjedioci Fidžija došli su 1643. u dodir s niz. pomorcima (A. J. Tasman) i 1774. s Britancima (J. Cook). Koristeći se plemenskim svađama, Britanci su 1874. anektirali Fidži i proglasili ga krunskom kolonijom; autonoman od 1966, neovisan od 1970. Ratu Kamisese Mara bio je premijer 1970–87. te predsj. 1993–2000. Izražene su polit. suprotnosti autohtonih Fidžijaca (imaju polit. premoć) i ekon. snažnije indijske zajednice; nasilne smjene vlasti bile su 1987, 2000. i 2006 (vojnocivilni režim uspostavljen je 2007).