Eritreja

Eritreja, država u I Africi, uz Crveno more; 121 100 km², 3 622 400 st. Gl. grad Asmara. E. obuhvaća usku pustinjsku pješčanu ravnicu Samhar u priobalju i ogranke Etiopskoga visočja (do 3013 m) u unutrašnjosti. Klima uz obalu vruća pustinjska, u unutrašnjosti vruća stepska. Rijeke: Anseba, Baraka, Gash. Stanovnici: Tigrinjci, Tigreanci, Sahi, Danakili, Amharci. Uzgajaju se žitarice, pamuk, kava, duhan. Ribarstvo. Rafinerija nafte, proizvodnja morske soli, preradba ribe i mesa. Gl. luke: Asseb i Mitsiwa. Zračne luke Asmara i Asseb. U 10. st. u sastavu etiopske države; u 16. st. poprište borbi između Osmanlija i Portugalaca; pod osman. vlašću od 1557; od 1822. za to područje zanimanje pokazuju Talijani (kolonija od 1890); pod brit. upravom 1941–52, kad je ušla u federaciju s Etiopijom. Car H. Selassie umanjuje prava E., a 1962. ukida federaciju pretvorivši E. u etiopsku pokrajinu. Tada započinje eritrejska borba za nac. neovisnost; traje do mirovnoga sporazuma s Etiopijom (1991), neovisnost je ostvarena 1993; predsj. je postao I. Afewerki (uspostavlja autoritarni režim). Zbog teritorijalnoga spora E. je 1998–2000. bila u ratu s Etiopijom.