Ekvador

Ekvador, država na SZ Južne Amerike; s otočjem Galápagos 281 187 km², 13 228 000 st. Gl. grad Quito; veći gradovi: Guayaquil, Cuenca. Sastoji se od obalnoga pojasa uz Tihi ocean, Anda i nizine Amazone. Klima u obalnom pojasu i amazonskoj dolini tropska, u Andama (3000–4500 m) umjereno planinska; najviši vrhovi pod vječnim snijegom (vulkanizam). Rijeke: Guayas, Esmeraldas. Stanovnici: Indijanci Kečua (50%), mestici (40%), bijelci (8%) i dr. Službeni je jezik španjolski. Sveuč. u Quitu, Guayaquilu, Cuenci. U obalnom pojasu plantaže kakaovca, kave, banana, šećerne trske; u Andama žitarice, povrće, voće. Stočarstvo (goveda, ovce, ljame). Šume (42,6% ukupne površine) daju kaučuk, sirovinu za štavilo, građevno drvo. Ležišta nafte (rafinerije: Guayaquil, Cautivo), željeza, bakra, mangana, molibdena. Tekst. i prehr. ind.; proizvodnja cementa, papira. Gl. luka Guayaquil. Gl. zračne luke: Quito, Guayaquil. – Državu indijanskoga plemena Cara u drugoj pol. 15. st. srušili su Inke. 1533–34. Španjolci su osvojili područje E., koje je do 1740. pod peruanskim, a zatim pod kolumbijskim potkraljem. Pobjedom kod Pichinche 1822. vojska Kolumbije i Perua oslobodila je E. od španj. vlasti. Do 1830. zajedno je s Venezuelom i Kolumbijom član konfederacije Kolumbije. Nakon toga samostalna republika. Ratovao 1866. protiv Španjolske na strani Perua i Čilea. Peru je 1941. anektirao I područje Ekvadora. Voj. hunta vladala je 1963–66. i 1972–79. Zbog teritorijalnoga spora E. je 1981. i 1995. bio u ratu s Peruom; 1990ih i poč. 2000ih česti su prosvjedi i soc. nemiri. Od 2007. predsj. je Rafael Correa. 2008. pogoršani su odnosi s Kolumbijom zbog protugerilskih akcija kolumbijske vojske u pograničju Ekvadora.