Dubrovnik

Dubrovnik, grad i luka u podnožju brda Srđa, JI Hrvatska; središte Dubrovačkoneretvanske županije i sjedište Dubrovačke biskupije; 30 436 st. Prehr., građev. ind. Razvijena trgovina i pomorstvo (luka Gruž). Svjetski poznato turističko središte (kulturni, kongresni, kupališni turizam). Zračna luka Čilipi. Kult. i obrazovno središte. Drž. arhiv s građom od 12. st., knjižnice franjevaca i dominikanaca s velikim brojem inkunabula i rukopisa, Pov. institut HAZU, Biol. zavod, Akvarij, Umj. galerija i više muzeja. Sveučilište. Međunar. kult. festival Dubrovačke ljetne igre. Od kult.pov. spomeničke baštine najvažniji su: grad. zidine iz 12–17. st. s tvrđavama Minčeta, Revelin, Lovrijenac, Bokar (pod zaštitom UNESCOa od 1979), starohrv. crkvice sv. Luke, sv. Nikole, temelji kripte sv. Petra Velikoga iz 8–11. st., samostani Male braće s klaustrom iz 14. st. i dominikanaca iz 14–16. st., Knežev dvor iz 15. st. i pal. Sponza iz 1516–22, Velika i Mala česma Onofrija de la Cave, Orlandov stup iz 15. st., crkve sv. Spasa iz 1520–28. i sv. Vlaha iz 1706–15, katedrala iz 18. st. i crkva sv. Ignacija sa zgradom Dubrovačkoga kolegija iz 18. st., ljetnikovci Sorkočevića, Gundulića i dr. te palače u renesansnom stilu. Razvio se iz ribarskoga naselja na stijeni (Lausa, Rausa, Ragusium), u koje su na poč. 7. st. došli bjegunci iz Epidaura. Priznavao vlast Bizanta, Normana, Mlečana (od 1205), Hrvatske i Ugarske (od 1358; od tada je D. samostalna republika), Osmanlija (od 1526. i od 1684. istodobno Austrije). Trgovao po Sredozemlju (ugovori s tal. i hrv. gradovima), Levantu i Balkanu (povlastice biz., srp., bug., bos. i tur. vladara); rijetko ratovao (sa srp. vladarima te feudalcima u zaleđu, 13–15. st.). Proširio područje, kupnjama ili primanjem na dar, od Lastova i Pelješca do Konavala. Na podlozi jakoga pomorstva, trgovine i obrta razvila se bogata kultura (književnost, slikarstvo, graditeljstvo, znanost, 15–18. st.) i civilizacija (liječnička služba, karantena – Lazaret, ljekarništvo, soc. ustanove, vodovod, kanalizacija i dr., 14–15. st). Na vrhuncu procvata u 15. i 16. st. bio u dobrim odnosima s Osmanskim Carstvom, Španjolskom i papom; uspješno suzbio sve mlet. prijetnje svojemu opstanku (16–18. st.). Nakon katastrofalnoga potresa 1667, uspio obnoviti gospodarstvo, napose pomorstvo. 1806. Francuzi su ga okupirali, a 1808. ukinuli Dubrovačku Republiku. Do 1918. pod austr. vlašću, a potom u Kraljevini SHS. 1941–44. dio NDH, zatim Hrvatske u sastavu Jugoslavije. Za Domovinskoga rata oštećen u napadima JNA i crnog.srp. snaga.