Dominikanska Republika

Dominikanska Republika, država u I i sr. dijelu otoka Hispaniole (Haiti); 48 511 km², 8 562 541 st. Gl. grad Santo Domingo. Središnji dio države planinski (Pico Duarte, 3175 m, najviši vrh V. i M. Antila). Stanovnici su mulati (73%), bijelci (16%) i crnci (11%). Poljoprivreda (šećerna trska, riža, kukuruz, kava, duhan, kakaovac, kokosov orah, agrumi, banane, kikiriki, pamuk); stočarstvo (goveda, svinje, konji, koze, ovce). Rudarstvo (boksit, sol, željezo, nikal). Šećerane, cementare, duhanska i tekst. ind.; gl. luke i međunar. zračne luke Santo Domingo i Puerto Plata. – Otok Haiti otkrio je K. Kolumbo 1492; 1697. podijeljen između Francuske i Španjolske; 1795. čitav pripao Francuskoj; na poč. 19. st. ponovno pod Španjolskom. 1821. otok se proglasio neovisnim; 1844. odvojio se I dio kao D. R. (1861–65. pod španj. vlašću). SAD 1905. preuzima nadzor nad financijama i okupira otok (1916–24). Od 1930. diktatura generala R. L. Trujilla, nakon čijega se ubojstva 1961. na vlasti izmjenjuju voj. hunte. 1965. izbija građ. rat; SAD vojno intervenira. 1966. donesen je novi ustav i uspostavljena civilna vlada; predsj. je postao Joaquín Balagner (ponovo je na vlasti 1970–78. i 1986–96). 2001. u borbi protiv kriminala angažirana je i vojska. 1996–2000. i 2004–12. predsj. je bio Leonel Fernández.