Danska

Danska, država u S Europi; 43 098 km², 5 416 000 st. Gl. grad Kopenhagen (København). D. obuhvaća poluotok Jylland i o. 490 otoka (108 naseljenih); među njima su najveći Sjælland, Fyn, Lolland, Falster, Langeland, Møn i Bornholm, a pripadaju joj još i otok Grenland te Ferojski otoci. Valovita ravnica s najvišim brežuljkom Yding Skovhøj (173 m), nastala je djelovanjem pleistocenskih ledenjaka; reljef se sastoji od pješčanih nizova i laguna (Limfjord) na Z obali. Klima oceanska s čestim maglama. Najveći dio tla pokriven pašnjacima, a brežuljci crnogoricom. Najveća rijeka Gudenå. D. je na Z rjeđe naseljena. Ima 5 sveuč. i više visokih škola. U poljoprivredi zaposleno 5,4% st. Najvažnije žitarice ječam, pšenica i raž; uzgaja se šećerna repa, krumpir, povrće i voće. U stočarstvu prevladavaju goveda, svinje i ovce. Mnogo tvornica sireva i kondenziranoga mlijeka. Gl. pomorska i zračna luka Kopenhagen. – U 5. ili 6. st. poluotok Jylland naselili su Danci iz Skandinavije; u 11. st. kralj Knut vladao je D., Norveškom i velikim dijelom Engleske. U 12. st. D. se borila za prevlast na Baltičkome moru, 1219. osvojila je Estoniju; hanzeatski gradovi mirom u Stralsundu 1370. stekli su nadzor nad trgovinom. Kalmarskom unijom 1397. sankcionirana je vlast dan. kraljeva nad Norveškom i Švedskom. S Kristijanom I. počela je vladavina dinastije Oldenburg (1448–1863). Iz unije se 1523. izdvojila Švedska, a 1814. i Norveška. U Sjevernom ratu (1700–21) D. je dobila Schleswig, Holstein i Lauenburg. U 18. st. započelo je naseljavanje Danaca na Grenland. U ratu s Pruskom 1864. izgubila je Schleswig, Holstein i Lauenburg. U I. svj. r. neutralna; 1920. plebiscitom dobila S Schleswig. 1941–45. pod njem. okupacijom. Od 1947. na prijestolju je Fridrik IX., kojega je nakon smrti (1972) naslijedila kći Margareta II. 1949. D. pristupa NATOu, a 1972. Europskoj ekonomskoj zajednici (EEZ); odlikuje se polit. stabilnošću, koja je održana i poč. 2000ih. Anders Fogh Rasmussen bio je premijer 2001–09. Od 2011. premijerka je Helle Thorning-Schmidt.