Čile

Čile, država na obali Tihoga oceana u Južnoj Americi; s otocima Isla de Pascua, SalayGómez, Juan Fernández i Desventuradas, obuhvaća 756 096 km², 16 295 000 st. Gl. grad Santiago. Na I Ande (Ojos del salado, 6880), na Z Primorsko gorje (Cordillera Costera), između njih tektonska udolina (Valle Longitudinal) duga o. 900 km. Na S je klima suha (pustinja Atacama), u Čileanskoj dolini suptropska (mediteranskoga tipa), u J dijelu vlažna oceanska. Najveće su rijeke Loa, Bíobío i Copiapó. U S dijelu stepe i pustinje, u sred. kserofitna vegetacija, u J zimzelene šume i pašnjaci, na sjevernim Andama travnjaci, grmlje i kakteje a u južnima listopadne i crnogorične šume. Stanovništvo: mestici (89,7%), Indijanci (10,1%) i Europljani, od kojih je znatan dio hrv. podrijetla. Više od 3/4 st. živi u gradovima. Najgušće naseljena Čileanska dolina. 70% zemlje pripada veleposjednicima. Sveuč. u Santiagu, Valparaísu, Concepciónu, Valdiviji, Antofagasti, La Sereni i Temucu. Službeni jezik španjolski. Ratarstvo: pšenica, ječam, kukuruz, riža, krumpir, duhan i vinova loza; voćarstvo (jabuke i agrumi). Na šume otpada 11,4% teritorija. Stočarstvo: goveda, koze, svinje i ljame. Rudarstvo: čileanska salitra, bakar, nafta, prirodni plin, zlato, srebro, sumpor, molibden, željezna ruda, ugljen, mangan, živa, cink. Crna i obojena metalurgija; prerađivačka ind. Najveće luke: Valparaíso, San Antonio, Antofagasta, Iquique. Č. ima 17 zračnih luka, najveća je Los Cerrillos (Santiago). – Nastanjivali ga nomadski indijanski Araukanci. U 16. st. zemlju su osvojili španj. konkistadori (D. de Almagro i P. Valdivia) i priključili je Potkraljevstvu Peruu; od 1778. Č. je generalni kapetanat, a 1797. odvojen je od Potkraljevstva Perua s posebnim guvernerom. U borbi za oslobođenje (1810–18), pod vodstvom B. O’Higginsa i uz pomoć arg. vojske, pod San Martinom poraženi su Španjolci i proglašena je neovisna republika na čelu s B. O’Higginsom (1818–23). Pobjedom nad Peruom i Bolivijom (1879–84) Č. je osvojio nalazišta salitre (vraćena Peruu 1929). 1945. objavio je rat Njemačkoj i Japanu. Polit. stabilnost održala se do poč. 1970ih, kada je drž. udarom (1973), uz pomoć SADa, srušen predsj. S. Allende Gossens (na vlasti od 1970; provodio je nacionalizaciju protivnu interesima stranih kompanija). Vlast je preuzela voj. hunta koju je predvodio general A. Pinochet Ugarte; za njegove vladavine (1973–90) proganjani su polit. protivnici te je ubijeno više tisuća ljudi. Demokratizacija od kraja 1980ih omogućila je povratak civilne vlasti (izbori su 1989). 2006–10. predsjednica je bila Michelle Bachelet (prva žena na čelu Čilea). Od 2010. predsj. je Sebastián Piñera.