Čad

Čad, država u sr. Africi; 1 284 000 km², 11 175 915 st. Gl. grad N’Djamena. Veći gradovi: Doba, Sarh, Moundou, Abéché. Na S obuhvaća dio Sahare s gorjem Tibesti (Emi Koussi, 3415 m) i ravnjakom Ennedi (do 1450 m) na SI; na JZ je Čadska zavala s jezerom Čad. Savane na JZ prema S prelaze u pustinjsku stepu i pustinju. Klima je pustinjska. Gl. rijeka Chari s pritokom Logone utječe u jezero Čad. Stanovnici su uglavnom negroidni narodi (Sara) i Arapi. Poljodjelstvo (pamuk, proso, kikiriki); stočarstvo (goveda, ovce, koze). Slatkovodno ribarstvo. Ležišta nafte, rude urana i barita, zlato. Gl. zračna luka N’Djamena. – Tragovi naselja iz 3. tisućljeća pr. Kr. (gravira u Tibestiju i Ennediju). U 8. st. pojačano doseljavanje Berbera; o. 800. S od jezera Čad stvorena je država Kanem na čelu s dinastijom Saif (vladala do 1846), koja je 1390. pripojila državu Bornu (JZ od jezera Č.). Nakon 1900. veći dio Bornua pripao je brit. koloniji Nigeriji, a ostatak uključen u Francusku Ekvatorijalnu Afriku. Od 1946. franc. prekomorski teritorij, od 1958. autonomna republika. Neovisnost je proglašena 1960; predsj. François Tombalbaye (ubijen 1975). S područje opiralo se polit. premoći ekon. razvijenijega juga (vlasti u N’Djameni), a do 1965. bilo je pod franc. voj. upravom. Od kraja 1960ih pobunjenike na S pomagala je Libija, koja je 1973. zauzela područje Aozou (međunar. arbitražom vraćeno je Čadu 1994). Nakon sukoba 1975–82, vlast preuzeo Husein Habré; 1987. uz pomoć Francuske i SADa porazio je libijske snage na S Čada. Drž. udarom 1990. na vlast došao I. Deby; provodi polit. progone koji obnavljaju unutrašnje borbe (1996. izabran je za predsjednika). Poč. 2008. više stotina poginulih bilo je u napadu pobunjenika na N’Djamenu. Polit. nestabilnost poč. 2000ih izazivaju i sukobi u susjednom Sudanu, u Darfuru (2008. oko 250 000 izbjeglica sklonilo se u Č.).