Budimpešta

Budimpešta (mađ. Budapest), gl. grad Mađarske na sr. toku Dunava; 1 775 203 st. Nastao spajanjem Budima (Buda) na desnoj obali Dunava i Pešte na lijevoj. Kult. središte sa sveuč., akademijom znanosti, visokim školama, knjižnicama, muzejima. Mnogo monumentalnih zgrada (parlament, kralj. dvor, Ribarska utvrda, opera, palača pravde i dr.), crkava, mostova i spomenika. Budim i dio Pešte pod zaštitom su UNESCOa od 1987. Najvažnije ind. središte Mađarske; ind. strojeva, motornih vozila; kem., elektrotehn., tekst., drvna i prehr. ind. Središte želj. i cestovne mreže. Međunar. riječna i zračna luka. Keltsko, pa rim. naselje (Aquincum, 1–4. st.) na mjestu Staroga Budima; južno se razvila Pešta. Opustošen od Tatara (1241); novi Budim dao podići Bela IV.; od 14. st. preuzima ulogu gl. grada; 1541–1686. pod Osmanlijama. Od 18. st. sveuč. središte; 1848–49. revoluc. žarište; 1872. Budim i Pešta službeno spojeni u jedan grad; nakon I. svj. r. mađ. drž. prijestolnica; 1945. u grad su ušle postrojbe sovj. Crvene armije; 1956. poprište otpora komun. režimu, potom sovj. voj. intervencije.