Australija

Australija, savezna država na istoimenom kontinentu i otoku Tasmaniji; 7 682 300 km², 19 852 879 st. (2,5 na 1 km²). Na I je Veliko razvodno gorje (Great Dividing Range), na JI Plavo gorje (Blue Mountains) i Australske Alpe (Mt. Kosciusko, 2228 m), na J Flindersovo gorje. Unutrašnja zavala pretežito je pustinjsko područje (Velika Viktorijina i Gibsonova pustinja) odn. stepsko. Na S je zaljev Carpentaria, na J Veliki australski zaljev (Great Australian Bight) te zaljevi st. Vincent i Spencer. Od Tasmanije je odijeljena Bassovim prolazom. Uza SI obalu Veliki koraljni greben (Great Barrier Reef) dug o. 2000 km. Oko 3/5 A. leži u trop. pojasu, ostalo u suptropskom; unutrašnjost suha i kontinentalna. Više od 1/3 kontinenta pustinja. Gl. rijeka MurrayDarling (katkad presuši); ostale, manje rijeke utječu samostalno u ocean. U unutrašnjosti slana jezera (Eyre, Amadeus i dr.) s rijekama koje presuše (creeks). U unutrašnjoj zavali savana s grmljem eukaliptusa i akacija, s travom spinifeks, a na pristrancima gorja šume i travnjaci. Životinjski svijet potječe iz krednoga i ranoga tercijarnog doba (kljunaši i tobolčari). Stanovnici bijelci (eur. doseljenici i njihovi potomci) te austral. domorodci (o. 400 000). Najrjeđe je naseljen Northern Territory. A. ima 14 sveuč. Razvijeno je stočarstvo, os. ovčarstvo (162,8 mil. ovaca); u proizvodnji vune prva na svijetu. Poljodjelstvo: pšenica, ječam, zob, kukuruz, riža, kikiriki, šećerna trska, duhan, pamuk, lan, agrumi, ananas, jabuke. Šume: austral. mahagonij, eukaliptus. Rudarstvo: zlato, srebro, dijamanti, bakar, kositar, olovo, cink, ugljen, lignit, nafta i prirodni plin, uran, boksit i željezna ruda. Crna metalurgija, obojena metalurgija; metalna, tekst., kem., prehr. ind.; tvornice automobila, zrakoplova, traktora, gume, cementa; brodogradilišta. Gl. grad Canberra; gl. luke: Sydney, Melbourne, Adelaide, Newcastle. – Nizozemac Willem Jansz za plovidbe 1605–06. vjerojatno je prvi dosegnuo obalu Australije. U prvoj pol. 17. st. niz. pomorci istraživali su Z obalu (Nieu Holland), a 1688. Britanac W. Dampier iskrcao se na SZ obali. I dio kontinenta otkrio je 1770. J. Cook i stavio pod suverenitet brit. krune kao New South Wales. Britanci su 1788. na mjestu današnjega Sydneya osnovali kažnjeničku koloniju. Nakon otkrića nalazišta zlata (1851) slijedio je velik priljev useljenika. 1855. počelo je sprečavanje nebjelačke imigracije (ozakonjeno 1901). Do 1890. sve su austral. kolonije (New South Wales, Tasmania, Western Australia, South Australia, Victoria i Queensland) stekle široku samoupravu, a 1901. udružile se u Commonwealth of Australia (Australski savez), sa statusom dominiona kojemu su 1911. priključeni Northern Territory i teritorij gl. grada (Canberra). Nakon sudjelovanja u I. svj. ratu A. dobiva mandat Lige naroda za upravljanje bivšim njem. posjedima: Novom Gvinejom, Bismarckovim arhipelagom te Solomunskim otocima (ta su područja nakon 1945. bila pod starateljstvom UNa). 1931. A. (kao i ostali brit. dominioni) dobiva suverenitet te je s brit. krunom vezana samo preko guvernera. U II. svj. ratu austral. trupe borile se protiv sila Osovine. Nakon rata na vlasti se smjenjuju Laburistička, Liberalna i Nacionalna stranka; 1949–66. premijer je bio R. Menzies. 1951. sa SADom i Novim Zelandom A. zaključuje obrambeni ugovor (ANZUS pakt), 1954. postaje članica voj. saveza SEATO. Velika Britanija ustupila joj je otoke Heard i McDonald (1947), Cocos tj. Keeling (1955) i Christmas (1958). 1950ih austral. snage borile su se na strani zapadnih sila u Koreji i Malaji, a od 1965. i u Južnom Vijetnamu. S Novim Zelandom ima sporazum o slobodnoj trgovini (1965) i ekon. zbližavanju (1982). Većinu morskih granica sporazumno je odredila 1970ih i 1980ih. Voj. suradnju ugovara s Indonezijom (1995) i održava sa SADom (sporazum 1996). Predvodila je mirovne snage na Istočnom Timoru (1999). J. Howard bio je premijer 1996–2007. Od 2003. austral. snage pomažu voj. intervenciju SADa u Iraku. Od 2010. premijerka je Julia Gillard.