Armenija

Armenija, država u J dijelu Zakavkazja; 29 743 km2, 3 002 594 st. Gl. grad Erevan. Veći gradovi: Vanadzor (pr. Kirovakan), Gyumri (Kumajri), Hrazdan, Vagaršapat. Pretežno planinska zemlja (90% iznad 1000 m). Na S Mali Kavkaz, na J Armensko gorje, na JZ Araratska ravnica s graničnom rijekom Araks. Klima je kontinentalna, u višim predjelima planinska. Rijeke Araks, Arpa, Hrazdan (odvirak jezera Sevan). Stanovnici su Armenci (93%), Azerbajdžanci (3%), Kurdi (2%) i dr. Uzgaja se pamuk, vinova loza, šipak, maslina, smokve. Stočarstvo; uzgoj dudova svilca. Ležišta bakrene, olovne, cinkove, aluminijeve, molibdenove rude; kamenolomi granita, mramora. Obojena metalurgija, kem., petrokem., prehr., tekst. ind., proizvodnja građev. materijala. Zračna luka Erevan. – Pokrajina na središnjoj visoravni između Male Azije, Perzije i Kavkaza u 2. tisućljeću pr. Kr. naseljena huritskim stanovništvom (→  Urartu). Od o. 600. pr. Kr. pod vlašću Medijaca; tada je naseljavaju indoeur. Armenci. Od o. 550. st. pr. Kr. priznavala vlast Perzije, Aleksandra Velikog i Seleukida; osamostalila se 189. pr. Kr. U 1. st. pr. Kr. Mala Armenija, Z od Eufrata pala je pod vlast Rimljana, a Velika A. postala predmetom borbe između Rimljana i Perzijanaca. U 7. st. pod vlašću Arapa; u 9–11. st. kraljevina pod dinastijom Bagratida. 1514. najveći dio A. pao je pod Osmanlije. 1828. Rusiji pripojeni Erevanski i Nahičevanski Kanat, a 1878. Kars i Ardahan. 1895–96. i 1915–16. Osmanlije su u osman. Armeniji iskorijenili Armence (više od 1 mil. ubijenih i iseljenih). U rus. Armeniji vlada armenskih nacionalista (1918) srušena je 1920. kada je proglašena Armenska SSR. Sa slabljenjem središnje vlasti u SSSR‑u, krajem 1980‑ih povremeni su armensko‑azerbajdžanski etnički sukobi. Neovisnost je proglašena 1991 (s raspadom SSSR‑a); predsj. je postao Levon Ter‑Petrosjan (do 1998); podržana je borba (1991–94) Nagorno‑Karabaha za odcjepljenje od Azerbajdžana. S Rusijom je održana voj. i ekon. suradnja (1997. sporazum o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći). Robert Kocharyan predsj. je 1998–2008 (1994–97. predsj. je samoproglašene Republike Nagorno‑Karabah; 1997–98. premijer je Armenije). 1999. polit. krizu izazvalo je ubojstvo nekoliko drž. dužnosnika, izvedeno u parlamentu. Poč. 2000‑ih nastavljaju se neprijateljski odnosi s Azerbajdžanom. Od 2008. predsj. je Serzh Sarkisyan.